E k’o wuqub’ chi winaqil xechapataj loq pa San Marcos xuquje’ Xe’laju kumal ri DIPRONA ri’

Eri reqa’lenel ri Wokajil Ajchajil K’ache’laj (DIPRONA) pa oxib’ tzukunik ri’ e k’o wuqub’ winaq xkichap loq rumal qupin che maj pa usaqil ri’ xuquje’ rech rumal xkitzaq mes che ri kitzaq ta wiri’, eri keb’ tzukunem kumal ajchajil itnamit pa San Marcos xuquje’ eri jun chik ri’ pa le tinamit rech Xe’laju’.

Pa le nab’e b’anoj tzukunem ri’ eri DIPRONA chi’ xkichap wi loq a José Orozco 55 ujunab’ xuquje’ a Rolando Calí Medina 51 ujunab’ pa le aldea Sinaí, tinamit rech Malacatán, pa San Marcos, pa 30 etok’al che ri nimab’e ri’, pa le Kilómetro 278 che ri xeraqataj wi ketajin che qupin che’ rech Conacaste, ri k’o 1.30 etok’al kapajan rij ri k’o waqxaqib’ chi etok’al raqan ri’.

Pa le ukab’ b’anoj tzukunik pa le Labor San Felipe, juyub’ tinamit rech San Pablo San Marcos, pa 50 chi etok’al loq che ri tz’aqim nimab’e, pa le kilómetro 295, chi’ xechap wi loq a Leonardo Júarez Gómez 40 ujunab’ xuquje’ a Lester Osvelí López 20 ujunab’, kab’ixik xraqataj jun b’alaj che’ Palo Blanco kuk’ ri k’a te xkiqupij ri k’o 40 centímetros kakob’ rij ri’ ri wuqub’ etok’al raqan ri’.

Pa le ukab’ chi ke ri qupin che’ ri’ aretaq xusolixik xraqatajik che k’o 01.50 chi etok’al ri’ kakob’ ri che’ qupim chik.

Eri mes man chi la’ ta kitzaq wi panoq

Pa le urox b’anoj tzukunik ri’ eri rajchak ri DIPRONA, are xtzukun pa jun peraj ya’mjuyub’ k’o pa le kilómetro 207 pa le Cuchilla pa le aldea Estancia de la Cruz, k’o pa Zunil Xe’laju’, chi’ k’ut xchapataj wi loq jun achi ub’i’ David Elías Quiej Carrillo 33 ujunab’, ri Carlos Sum Chay 43 ujunab’ xuquje’ a José Sapir Xivir 25 ujunab’.

Aretaq xopan usolixik ri’ pa komonchak kumal rajchak ri Ministerio rech Ambiente xuquje’ Recursos Naturales rech Xe’laju’, chi’ xaq k’a te’et xeraqataj wi nik’aj k’olib’alil k’o ri mes chi upam, pa jun tzaqb’alil maj pa usaqil ri’, ri xraqataj wi jun kaxonach’ich’ rech tzaqb’al mes maj uplakas Mercedes Benz, saq rij, che jun ri uwanta’n tz’ib’atal wi ri tzijol kub’ij Municipalidad rech Zunil, xaq xu’ wi ri tzij ri’, chi la’ k’ut xopan jun achi ub’i’ José Chay Chay 49 ujunab’, kab’ixik are ajchoq’e ri peraj juyub’ ri’ xuquje’ xub’ij k’ut che reta’m taj katajin utzaqik loq ri mes chi’ pa ujuyub’ rumal ri’ xuxim wari’ pa q’atb’altzij rech kopan che rilik wari’.

Noticias Recientes