Xmajtaj ri chak rech kayak ri rachoch ri ya’olchajinem pa Monjas, Jalapa ri’

Eri rachoch chajin tinamit ri’ rech ke’uq’i’ e oxk’al lajuj chi e ajchajil tinamit ri’, eri runimal ri’ k’o 695 chi etok’al pa ukajtzalajil ri’, pa le nab’e q’ij rech septiembre xkimaj ub’anik ri chak rech kayak ri rachoch ya’olchajin tinamit rech Monjas, Jalapa ri’.

Eri umajik ri’ are xk’am ub’e rumal ri ministro rechGobernación, David Napoleón Barrientos xuquje’ rachib’il ri k’amal b’e rech ri Organismo Judicial, Patricia Valdéz, ri gobernador departamental, Alfredo de Jesús Obregón, ri ajkalte Saúl López Escalante xuquje’ ri k’amal b’e rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), Héctor Hernández ri’.
Eri k’ak’ rachoch chajin tinami tri’ are kuya uchuq’ab’ ri ya’olchajinem pa tinamit ri’.

 “Eri PNC xkowon xkitijoj kib’ rech xe’ok che e ajno’jchakunel, ri k’o k’i uwach taq kakowon che ub’anik ri’ xuquje’ k’o chik 25 junab’ ri ub’anom k’ak’ che uwach ri Mingob xuquje’ ri PNC kib’anom jun ub’e’al uchakuxik ri jalb’anem ri wokaj ajchajil tinamit ri’ rech are kjub’an jun wokaj che ri qas kakaj ri winaqil e aj iximulew ri’”, xcha’ ri taqawokajil rech ri ya’olchajinem pa tinamit ri’.

Xub’ij ri’, ruk’ we jun yakon nimaja ri’ are kojtajin che uq’ansaxik uq’ij kichak e ajchajil tinamit, rumal k’ut are wa’ xutaq ub’anik ri k’amal b’e Amaq’ Alejandro Giammattei.

Eri rachoch chajin tinamit ri’ are la’ yakom chik kajach pa lajuj ik’ ri’, ri k’o oxib’ wokom upam ri’, jun upam ri’ rech kek’ul wi kechomax wi winaqil ri’, rech wajxaqib’ jachakub’al ri’, jun rech b’anob’al wa, jun chik rech tijob’al wa, jun chik rech b’anob’al chulaj tzaqib’al kib’ winaq, nik’aj chik upam rech kewar wi ri e ajchajil tinamit kech achijab’ xuquje’ ixoqib’, xuquje’, k’o jun uch’ajamb’al xuquje’ rech b’anob’al jasq’ayinem, ruk’ nik’aj chik uwach upam ri’, xcha’ ri Barrientos Girón.

Eri gobernador Obregón xub’ij che we rachoch chajin tinamit ri’ are la’ kuk’ut le utzijolil pa Monjas, Jalapa xuquje’ xreche’j ech xumaltyoxij che ri ministro rech ya’el tob’anik che ri tinamit ri’ pa le q’atenik ri b’anoj k’ax ri’, “ri are la’ tajin uq’ajik uchuq’ab’ jacha ri’, ruk’ ri utob’anik ri wokajil ajchajil tinamit, rech xq’atexik ri toq’inik pwaq xuquje’ ri b’anoj taq elaq’nik pa jun unik’ajil uwach ri’ xuquje’ rech kaq’atexik nik’aj chik ri’”, xcha’.

Noticias Recientes