Xtz’aqat juk’al jo’ob’ junab’ tajin ri K’ak’ Taqanib’al pa Q’atoj Tzij rumal ri Instancia Coordinadora ri’

Pawe q’ij kamik eri q’atb’al Tzij che ri kowokom uwach ri Instancia Coordinadora rech ri K’ak’ Taqanib’al pa Q’atoj tizj ub’i’ (ICMSJ) xkina’tisaj ri juk’al jo’ob’ junab’ chik taqin ub’anik utzilem chech ri q’atoj tizj pa Iximulew ri’ rech uno’jinik uto’ik ya’ik uchuq’ab’ ri b’anoj saqilemal pa q’atb’al Tzij ri’.

Eri Instancia Coordinadora ri’, wokotal uwach kumal rajq’atb’al Tzij ri Organismo Judicial (OJ), rajq’atb’al Tzij ri Ministerio Público (MP), rajq’atb’al Tzij ri Instituto rech ri Asistencia xuquje’ Atención chi ke Victima rech Delito ri’, rajq’atb’al Tzij ri Ministerio rech Gobernación (Mingob) xuquje’ rajq’atb’al Tzij ri Ministerio rech ri Defensa Pública Penal (IDPP) ri’.

Rumal ri’, eri Ministro rech Gobernación xub’ij sib’alaj qas katatab’en ri Taqawokajnem Ya’olchajinik pa Amaq’ ri’ pa le komon upatanexik ri cholchak rech yab’al uchauq’ab’il ri q’atoj Tzij ri’, jacha ri ukojik ri Control Telemático ri’, rech ub’anik utzilem pa le rachoch ri Wokajil Ajchajil Tinamit xuquje’ pa le uchak upatanil ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) ri’.

“Pa le utzilaj k’exnem xb’an ri’ rech ri ya’olchajinem winaqilal, rech yab’al uchuq’ab’ uchakunem ri oficinas rech Atención chi ke ri Víctima ri’. Jeri’ ruk’ ri yab’al kachoch kakoj pa nimatinamit ri ixoqib’ kiriqom k’ax xuquje’ ri uterenb’exik ri ub’eyal B’anoj Transformación Policial ri’ pa le ub’anik utzilem chi ke ri reqa’lenel chajin tinamit”, xcha’ ri nimpatanel.

Pa taq le q’ij ri’ xok’owik pa uk’isb’alil ri juk’al jo’ob’ (25) ujunab’ ri la Instancia Coordinadora rech ri Modernización rech ri Sector Justicia yakom jo’ob’ rachoch uk’olib’al ri Centros rech Administración rech Justicia (CAJ) che ri k’o pa San Marcos, Chinab’jul, Tz’oloja’ xuquje’ keb’ pa juyub’ K’iche’.

Jeri’ kakoj ri wuqub’ (7) chi Comisarías xuquje’ fiscalías pa hospitales pa taq rulewal taq: : pa Nororiente; K’iche’ xuquje’ Chinab’jul, pa Suroccidente; Retalhuelu, Suchitepéquez, pa Occidente; Tz’oloja’, Xe’laju’, Chuwi’meq’ina’ xuquje’ San Marcos xuquje’ pa Norte; Alta Verapaz, Baja Verapaz xuquje’ Petén ri’, rech b’anoj utzilme chi ke 2 millones chi winaqilal ri’.

Eri K’amal B’e rech ri Organismo Judicial xuquje’ Corte Suprema rech Justicia, Silvia Patricia Valdés ri’, xub’ij che ri instancia ri’ man utukul taj kab’inik wexa’ k’o karaj jun chi ke ri q’atb’al Tzij ri’. Jeir’ ri katob’anik ri uwinaqilal ri’ jacha ri utob’anik ri Unión Europea, Agencia Española rech ri Cooperación Internacional rech ri Desarrollo (AECID), ruk’ ri Banco Interamericano rech Desarrollo xuquje’ ri Agencia Chilena rech  Cooperación Internacional rech ri Desarrollo (AGCID) ri’.

Are chi’ xkojik

Pa le jun b’anoj convenio interinstitucional xjuch’ uwach kumal ri ajpatanexel ri Instancia ri’ xuquje’ ri Decreto 89-98, pa le 26 rech mayo rech 1998 xk’utunisax ri’ ri Secretaria Ejecutiva rech ri ICMSJ are xkoj wokajil xok che uk’amik ub’eyal ri b’anoj uchakunem ri’, rech xpetik xuya’o uchuq’ab’ ri suk’umalil q’atoj Tzij xuquje’ pa le k’ak’ taqanib’alil ri’. 

Noticias Recientes