Xumaj uchuq’ab’ ri chajinem pa amaq’il

Eri puqchajinem kumal e ajchajil tinamit k’o jun nim utzilem xub’an pa le q’atenik ri e b’anol k’ax.

Pa le utaqanik ri k’amal b’e tinamit Bernardo Arévalo xuquje’ ri reqale’n ri Ministerio rech Gobernación ri’, Francisco Jiménez, ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) pa le kichakunik ri comisarías xuquje’ ri wokaj e sak’ajil ajchajinelab’ xuya’ uchuq’ab’ ri b’anon chajinem pa le uwokib’ uwach ri jun winaqilal pa kub’alil joremal. Are wa’ xb’antaj uchakuxik pa le 2024 ri’, are kuk’utu ri nim q’atenik chi kech ri e ajb’anol k’ax, ri narcoactividad xuquje’ ri nuk’wokaj e b’anol k’ax pa Iximulew.

Eri puqchajinem ri’ are la’ xb’an kumal e 40 mil chi achijab’ xuquje’ ixoqib’ rech ri PNC pa ronojel qatinamit, are wa’ xub’an ri’ rech xb’antaj kowonem xechap e 1592 chi winaqil e ajtoq’inel pwaqil ri’, rumal e k’o xkib’an itzelal achk’ulaj, k’o ri xkichap alitomab’ ixoqib’ ri’ xuquje’ nik’aj chik xechapik rumal e pa narcotráfico ri’. Xuquje’ k’o 166 chi k’aqb’alil maj pa usaqilal xriq ri’.

Nik’aj keb’e pache’ q’atoj tzij naj

Chi kech ri xechapik e k’o ri’ extraditables ir’ kib’i’ taq a Melvin Hilario Estrada Flores, alias “Layo” ri’, a Víctor Francisco Gallegos Mayorga, ri ub’i’ kab’ixik El “Toronto” xuquje’ “El Boludo” ri’, xuquje’ a Luis Enrique Ruiz Morales ri’, ri taqom loq kichapik rumal ri Estados Unidos de América ri’ rumal taq ri b’anoj k’ax rech narcotráfico xkib’an ri’.

 “Eri Wokjail Ajchajil Tinamit k’o juntir uya’ik qatob’anik ri’ rech ri ub’anob’alil ri ya’olchajinem, rech b’a pa kub’alil kayakik ri suk’alaj winaqilab’al e aj iximulew ri’”.

Xcha’ ri nimapatanel Francisco Jiménez
Ministro rech Gobernación

Xuquje’ xb’antaj kowonem xechapik e jo’ob’ chi pandillleros salvadoreños e are k’ut a Gerson José Rubio Amaya ri’, a Marvin Enrique Ortiz Tejada ri’, a Franklin Alberto Flores Escobar ri’, a Marco Tulio Chávez Portillo ri’ xuquje’ a José Francisco Menjívar ri’, ri k’o ri k’ax kib’anom pa qatinamit. Eri q’atenik ri’ are xuya uchuq’ab’ ri ya’olchainem pa tinamit, xuquje’ are la’ xtob’anik pa le kaq’atexik ri winaqil che ri kakib’an ri k’ax.

Xpaqab’ ri b’anoj ya’olchajinem

Eri wokajil ajchajil tinamit xuquje’ xkib’an k’i taq b’anoj chajinem q’atenik pa taq ri calles, ri avernidas xukque’ pa taq nimab’e rech pa ronojel rulewal qatinamit, rech katzukuxik nik’aj e b’anol k’ax xuquje’ rech kechapik ri taqom kichapik ri’, k’o tzukunik kab’an pa taq le ch’ich’ rech kataqixik uq’atecik taq ri b’anoj k’ax pa taq le ch’ich’.

1592 e chapom chik kumal ri PNC pa junab’ ri’

Noticias Recientes