Eri Q’attaqanem Amaq’ kumaj kachajixik ri e q’apoj k’ajob’al rech Iximulew

Eri Q’attaqanem Amaq’ kumaj kachajixik ri e q’apoj k’ajob’al rech Iximulew

Chi uwach ri Wokom Rachoch Amaq’ pa Nimatinamit chi la’ xb’an wi kamik ri Majib’al Ukojik pa Tinamit ri Programas rech Q’atenik ri k’ax Q’aternik e ajb’anol k’ax rumal ri Subdirección General rech Prevención rech ri Delito (SGPD) rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC). Eri cholchak ri’ are katob’anik rech kuya uchuq’ab’ ri b’anoj q’atenik ri k’ax xuquje’ rech keq’atexik ri q’apojil k’ajolab’ ke’ok taq kuk’ ri molaj b’anol k’ax, ruk’ retz’eb’exik ub’anik tijonem, rech pa kub’al k’u’x kek’oji ri ajchajil tinamit kuk’ ri e ajtijoxel ri’.

Eri Vicepresidenta Karin Herrera, are xuk’am ub’e ri b’anon chomanem, are chi’ sib’alaj xub’ij chi k’o nim upatanib’al ri q’atenik ri k’axk’olil xuquje’ ri e ajb’anol k’ax rech pa jikom kawok jun chik wokaj winaqilal pa juntir. Xuquje’ xub’ij “Kamik xaqamol qib’ rech kaqamaj upatanexik nik’aj chik cholchak rech qa’atenik ri k’ax kab’an chi ke taq ali, taq ala xuquje’ ri e q’apojil e k’ajolab’”.

Eri Ukab’ K’amal B’e Amaq’ ri’ sib’alaj xub’ij chi kech ri wokajil ajchajil tinamit rech kakowij ub’anik ri chajinem winaqilal pa tinamit rech k’o utz taq ri kachakuxik rumal, xuquje’ xub’ij k’o nim kipatanib’al ri ixoqib’ kakib’an pa taq ri cholchak ri’. Jeri’ xub’ij “sib’alaj keki’kotik kilik ri e ajtijoxel rech e k’o pa le q’atenem pa le q’alanik, kinki’kotirsaj kuwach ri e ab’om, e alitom, e q’apopil k’ajolab’ ri kekik’ex uwach ri kiwinaqilal, kachalalil xuquje’ pa taq tijob’al kakitijoj wi kib’”.
Rumal k’u ri’, eri Ministro rech Gobernación, Francisco Jiménez xub’ij sib’alaj rajwaxik kaya uchuq’ab’ ri cholchajinem q’atenik k’ax q’atenik e ajb’anol k’ax che ri kakik’am b’i taq ak’alab’ xuquje’ e q’apojil, are la’ kub’an jun nim utzilem chi ke pa chuwe’q kab’ij.

Xuquje’ xub’ij e k’o 42 mil chi ak’alab’, taq ali taq ala xuquje’ e q’apojil ch eri keriqitaj pa le Comisiones Escolares, e are k’ut kakijipij uwach ub’ixik ri utz b’anoj ri’ pa rachoch kakitijoj wi kib’. “Kujki’kot chewe rilik ri cholchak ri’ tajin ub’anik rech kak’oji jun tinamit winaqil sib’alaj kub’al k’u’x, sib’alaj ajtob’anel chaqe qonojel”, xub’ij.

Xuquje’ pa le riqonem xk’oji ri K’amal B’e rech ri PNC, Helver Beltetón, ri Embajador rech Estados Unidos rech América, Tobin Bradley, ri Ajkalte rech ri Q’atb’al Tzij rech Nimatinamit Iximulew, Ricardo Quiñones, ri Subsecretaria Adjunta Principal rech ri Oficina rech Asuntos Antinarcóticos xuquje’ rech Ajtaqal Kojob’al ri Taqanem (INL) rech ri Embajada rech EE.UU, Shelby Smith, kuk’ nik’aj chik rajtaqanelab’ e ajchajil tinamit xuquje’ e ajtijoxel rech taq jalajoj rachoch tijob’al ib’.

Cholchajinem b’ixik kojom

Eri Policía Tu Amigo: Are utaqim q’atenik tijow awan kunab’al xuquje’ ri molaj b’anol k’ax, ri ya’om kichakub’al rajwaxik kakoj pa le k’amq’ab’ pa joremal xuquje’ rech k’o loq’ab’al ib’ pa rachoch taq tijob’al ib’.

Eri Exploradores Policiales: Are cholchak rech ke’utijoj ri ak’alab’ xuquje’ ri qapojilal rech kakich’ob’ ub’anik utz ch’ajch’oj taq b’anob’al pa kik’aslemalil pa tinamit, xuquje’ rech kek’oji pa reta’maxik kakib’an saq’ijil ib’.

Eri Cholchak rech Tijonem xuquje’ rech Reta’maxik Kakiwab’a kib’ ke’ok taq pa Pandillas ri (G.R.E.A.T): Eri utaqim ub’anik are rech ke’ukoj pa cholpatan rech uq’atexik ri molaj b’anol k’ax kekamisanik xuquje’ rech kawok uwach ri k’ak’ ja’maril rech kek’oji wi pa joremal pa katinamit.

Eri Programa rech Atención ri Primera Infancia “Lesh y Leshy”:  Utaqim riqon ib’ kuk’ taq ala xuquje’ taq ali e nitz’ ri maja keb’e kakitijoj kib’. Eri wokajil ajchajil tinamit ruk’ kik’utik ri winaqixel kech’a’w kuk’ are la’ rech kakib’ij utz taq tzij chi ke rech q’atenik, rech kakib’an utz no’jk’aslemalil ri kub’al k’u’x chi ke ri taq ak’alab’il.

Eri Programa Escuela Vocacional: Utaqim ri tijonem kuk’ ri ak’alab’il xuquje’ e q’apojil rech kaketa’maj utz nimantzij retalil amaq’ xuquje’ rech kakich’ob’ kakib’an utz taq winaq che kib’ pa uch’ob’ik ri je’lb’anoj, ri je’l b’ixonem, ri je’l choletz’anem, ri je’l taq b’anoj jastaq ruk’ nik’aj chik.

Noticias Recientes