Le Ministro Jiménez xub’an utzijoxik ri uq’atexik ri e’ajb’anol k’ax ri’

Pa le k’isb’al q’ij rech septiembre ri’, chi uwach le Nimrachoch le Amaq’ Nimatinamit pa le K’olib’al le Joremal Utzilem ri’ chi la’xb’a wi jun nim tzijolinem, ri xk’am ub’e rumal le nim K’amal B’e rech ri Amaq’ Nimatinamit, Bernardo Arévalo, xuquje’ le Ministro rech Gobernación, Francisco Jiménez, rech xechoman chi rij le chajin winaqilal xuquje’ rech xya utzijol ri chak b’ano rech le wuqq’ij kanoq.

Le nimalaj patanel rech ri Ya’ochajine pa Amaq’ xub’ij che b’anom chik nimachak pa le ya’olchajinem winaqil, are la’ uwach ri cholchak che ri xwok ub’anik rumal le k’amal b’e Amaq’ Arévalo pa le ukab’ uwach le junab’ ri’.

Le Jiménez xub’ij chewe le nuk’chomab’al rech nimatob’anik ruk’ le Nimaq’atb’al Tzij rech uk’u’x Nimatinamit rech utz k’ak’ ri b’anoj chajinem winaqil ri’, pa le xkoj wi jun k’i taq esab’al achib’al taq ruk’ wa’ eri q’atb’al tzij ri’ xukoj pa le Centro rech Comando, Control, Comunicación xuquje’ Computo C4. Kuk’ e’ajchajinel ri xetaq chi la’, ri xetijoxik xuquje’ ruk’ ri tob’chakub’al rech kakojik pa le uwach kematz’ib’alil, rech k’o ri kakiya ub’ixik ruk’ le comisaría, ruk’ taq estación, le subestación ri e k’o naqaj apanoq.

Are wa’ uwach ri b’anoj utzil chajinik pa le rulewal le nimatinamit xuquje’ rech kajipix ub’anik ri chajinem ri’, pa le nab’e wajxaqib’ b’anoj taqanem pa amaq’il, ruk’ ukojik taq k’ak’ estaciones rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) pa Monjas, Jalapa xuquje’ pa Bárcenas, Villa Nueva, ri ya’tal kik’aqb’al xuquje’ kitob’chakub’al rech chajinem ri’.

“Pa taq le q’ij ri’ petinaq, kaqaj uwach kajib’ comisarías pa San José La Máquina, Suchitepéquez; pa Santa María Ixhuatán, Santa Rosa; pa colonia Primero de Julio, Mixco, xuquje’ pa San Mateo Ixtatán, Chinab’jul.

Le Ministro Francisco Jiménez xkub’isaj ub’ixik chewe jun q’axnik ri’ k’o nim upatanib’al pa le chajinem winaqil, rumal b’a’ xetaq e juk’al lajuj chi eqa’lenel pa jujun taq estación ri’, ruk’ utzalaj tob’chakub’al ri’. Eri rajil ri xsach pa le k’ak’ taq estaciones ri’ are Q33 millones, are pwaq ri’ rech jun qojomanik xb’an ruk’ le Banco Centroamericano rech Integración Económica (BCIE).

Chi rij uchomaxik ri ya’olchajinem ruk’ ri b’iw ub’ixik loq kumal le winaq, le nim patanel ri’ xub’ij che e chapom chik e 2 mil 250 chi winaqilal rumal xkib’an toq’inik pwaq, b’anom chik 143 tzukunem solinik pache’ tz’apib’al ri’, k’a pa juntir le sik’inem xb’anik rech toq’inik pwaq chi ke ri e’ajk’ayinel rech pa qatinamit.

Pa le q’atenik ri awan taq kunab’al, k’o k’i ri q’atim chik, eri rajil le riqom are Q1 mil 785 millones chi rajil ri’, e k’o 21 chi winaqil e chapom, rumal xriqitaj awan kunab’al kuk’ xuquje’ e k’o kab’lajuj xejach b’i pa uq’ab’ q’atb’al tzij rech ri Estadod Unidos rech América chi rij ri b’anoj k’ax ri’. K’o b’elejeb’ chi k’olib’al chajinem xkoj pa tinamit kumal ri komon wokajilal, rech kaq’atexik ri jastaq xuquje’ winaq ri maj kiwujilal kakaj tane’ ke’ok loq chi’.

Noticias Recientes