Le Mgtr. Luis Juárez xoksax che k’ak’ K’amal B’e rech ri Sistema Pentinenciario 

Pa jun nim okib’al tzij xb’an pawe q’ij, le Ministerio rech Gobernación, Dr. Francisco Jiménez xukoj che k’ak’ re’qale’n ri a Luis José Juárez Bolaños rech xok che  Director General rech ri  Sistema Penitenciario (SP). Eri upatan ri’ are k’o nim upatanib’al rech kuterne’j ri k’ak’ taqanem pa japache’ tz’apib’al ri’ xuquje’ rech ya’ik uchuq’ab’ ri chajinem pa ri rachoch taq ri japache’ pa tinamit. 

Eri K’amal B’e Juárez Bolaños ri are poltólogo, ajtijonel pa nimatijob’al, ajno’jinel xuquje’ ajeqa’lenel. Xuquje’ k’o nim reta’mab’al rech kataqon pa wokajil japache’ tz’apib’al, pa q’atoj chakunem, pa taqanib’al pa tinamit, pa q’atenik ri k’ax ruk’ k’aqb’al poq’sal q’aq’, rech tzijob’el kuk’ ri taqawokajil xuquje’ ri cholpatan kuk’ uwinaqil tinamit rech uq’atexik ri k’ax kuk’ ri e’ajb’anoj k’ax ri’. 

Pa xutijoj wi rib’ rech ajno’jchakunel, eri Juárez Bolaños k’o jun Maestría rech Seguridad Pública resam pa le Universidad Galileo, jun Maestríarech Gestión Pública xuquje’ Liderazgo  rech ri Universidad rech ri  Occidente; xuquje’ resam jun Licenciatura rech Ciencias Políticas pa le Universidad Rafael Landívar. 

Le Ministro Jiménez sib’alaj xutzij che ri k’ak’ reqale’n rech K’ak’ K’amal b’e Juárez Bolaños xkoj wiri’ are rech are kub’an jun kow chak pa Taqawokajil Japache’, xuquje’ ri kuch’ob’ kub’ano rech ya’olchajinem ri’. “Pa aq’ab’il kimik, ri Juárez Bolaños xub’an jun tzukunem pa rachoch jun japache’ rech Zacapa, chi la’ k’ut xriqitaj wi k’aqb’al q’aq’, xuquje’ ch’aweb’al ri’”. 

Le Viceministra rech Seguridad, Mgtr. Claudia Palencia xub’ij che katob’anik ri’ ruk’ le k’ak’ K’amal B’e ri’, xutzuj che ri chak tzukunem q’atenik b’anom pa le Renovación I, xuquje’ pa le ub’anik ri puqchajinem pa le Inspectoría General rech ri SP. “Ruk’ le ukojik le k’ak’ k’amal b’e ri’, kinmaltyoxij chech ri Ministro Jiménez rumal tajin kuterne’j wa’ pa le chakunem kojtajin che ub’anik k’a pa le nupatan weqale’n in”, xcha’. 

Are chi’ xkoj che reqale’n, eri q’atb’al tzij xkimol rech xkib’an jun chomanik rech ri chak kamajtaj b’i ub’anik ri’ rech ya’ik uchuq’ab’ ri chak kab’anik rech ulajik uwach ri taqawokajil japache’ tz’apib’al. Eri xchomaxik are rech kaloq’ik ri puq kemechakjub’al, ri ya’ik uchuq’ab’ ri b’anoj chajinem pa rachoch taq japache’ tz’apib’al ri’ rech maj rokik chi’ awan taq jastaq, rech kaq’atexik ri jek’ib’al retal taq ch’aweb’al ri’ xuquje’ rech katerne’j uwi katijoxik ri e’ajchajinel pa rachoch ri japache’ tz’apib’al ri’.

Noticias Recientes