Eri e’ajk’amol kib’e taq tinamit, kuk’ e’ajchoq’e wokajilal xuquje’ kuk’ajeqa’lenelab’ rech taq nimatinamit xkib’an utzijoxik ri kich’ob’om, ri k’aslemam chak b’anom ruk’ ri utzilaj b’anonem b’anom pa taq nimab’e xtzijoxik pa le 5° Congreso Internacional rech Seguridad Vial pa Iximulew, rech kakitun kachuq’ab’ pa le jun nim b’anoj pa kemon taqawokajial ri’ rech kab’an ri chajinem pa tinamit xuquje’ rech uq’atexik taq ri b’anoj k’ax pa tinamit. Eri riqon ib’ ri’ are la’ xwok ub’anik uwach rumal ri Cámara rech Cormercio Guatemalteco-Americana (AmCham Guatemala), ri Fundación rech ri Desarrollo rech Guatemala (FUNDESA) xuquje’ ri Federación Internacional rech ri Automóvil (FIA) ri’.
Eri El Ministro rech Gobernación, Francisco Jiménez, ri are xub’ij, chi k’o nim upatanib’al ri k’ak’ Taqanem rech Tránsito ri’ rech kuya uchuq’ab’ ri b’anon chajinem ri kub’al k’u’x pa le chajib’al pa taq nimab’e. Xuquje’ xub’ij che pa junab’ ri’, k’o chik 8,600 chi puqtzukunem rech uq’atexik awan etz’anem opanriqonem ri’, rech kaq’atexik ri riqon k’ax pa nimab’e, xuquje’ rech kachajixik ri ch’ich’ keb’inisaxik, “Qab’anom ri puqchajinem tzukunik pa taq nimab’e rech uq’atexik taq ri b’anoj itzelal kumal ri e’ajb’insal ch’ich’ ri’ xuqje’ rech kaya kitzijol ri kakib’insaj ch’ich’ ri sib’alaj kerumumik”, xcha’.
Eri nim patanel Jiménez ri’ xub’ij che ri k’exnem chech ri Taqanem rech Tránsito are rajawaxik pa nojimal kab’an ri’ xuquje’ ri nuk’utal uwah kakub’isax utz kab’anik, Xuquje’ xub’ij che rajawaxik ri qas kab’anik pa le ya’ik taq ri wujilal rech keb’insax ch’ich’. “We kanimax taj jun taqanem, k’o kak’ex chech, xuquje’ man kanimax taj, man kakoj ta chik pa le chajinem winaqilal. Rumal ri’, Rumal k’u ri’, sib’alaj rajawaxik kaqawok uwach jun qano’jk’aslemal ri k’o pa usaqilal rech kakojik pa le chajinem pa nimab’e”, xcha’.
Xuquje’ eri Taqawokajnel rech ri Ya’olchajinem pa Amaq’ xub’ij, chi k’o jun cholchak rech tránsito seguro, rajawaxik b’a’ ri k’ak’ taq taqanem xuquje’ ri utz kakoj pa le ucholalejil q’ijol kimik. Eri jun tikowchuq’ab’ chak ri’ are sib’alaj tajin kuya uchuq’ab’il ri wokajil rech chajinem ri’, kumal ri e’ajchoq’e tijoninem, kemechakub’al ruk’ri ya’ik kichakub’alil ri qas utz kakikoj pa le ub’anik ri kichaknik ruk’ kajeqa’lenem, ruk’ saqilal xuquje’ ruk’ suk’ilal taqanik”, xcha’.
Rumal ri’, eri K’amal B’e rech AmCham Guatemala, Waleska Sterkel, sib’alaj xuya ub’ixik chi k’o nim upatanib’al ri kemonchak b’anom ri’ rech k’o utz ri kachomatajik xuquje’ rech kuk’asb’a rib’ pa le wokom ilob’alil pa kawokajil ri winaqilal ri’, eri k’ak’ ub’anikil ri wokajil k’o rajchoq’e’il xuquje’ ruk’ ri katob’anik ri kemon taq nimatinami e k’o apanoq. “Eri nimalaj wokom tzijolinem ri’ are kuya jun nim ya’talil uq’ijol rech kab’an uch’ob’ik ri b’anob’al chajinem pa nimab’e”, xcha’.
Pa le uq’ijol ri’ are xutzijoxik ri b’anoj ya’olchajinem pa taq nimab’e, ri cholchak chajinem xuquje’ ruk’ ri utz q’atoj tzij ri’ rech kaq’atexik ri riqon k’ax kumal ri ch’ich’ pa taq nimab’e, ruk’ ri rajil taq pa tinamit xuquje’ ri pwaq meb’il kumaj ri rajawaxik kumaj ri uq’atexik riqon ib’ pa nimab’e ri’ xuquje’ ri utz retal kanimax ub’anik ri’ xuquje’ rech are utz kak’amansax ub’anik pa rulewal tinamit ri’, rech kata’ik ri wujilal rajawaxik chi ke ri e’ajb’insal ch’ich’ xuquje’ ruk’ ri kichakub’al ri e’ajchoq’e taq wokajil pa le uq’atexik taq ri k’ax kariq pa taq nimab’e, ruk’ nik’aj chik riqom k’ax.