Ruk’ kitaqik ri eqa’lenelab’ rech taq ri comisarías xuquje’ ri unidades especializadas rech ri Wokajil Ajchajin Tinamit (PNC), kakib’an kachajixik ri winaqilal che ri ketatb’enik pa taq le nimaq’ij kakib’an pa le katinamit, pa taq le kemontyox xuquje’ ri kek’oji pa taq ri etz’anemb’al pa taq le q’ij ri’. Rumal ri’ kab’an ri chajinem pa taq ri nimab’e che ri keq’ax wi e k’ilaj taq ch’ich’, pa taq ri b’atz’eb’alil chaq’ab’, pa taq k’olib’al xojoj b’ixonem, pa taq tijob’al kiwa winaq, pa taq k’ayib’alil, pa taq k’ayib’al kotz’i’j, pa uwi kimuqib’al kaminaqib’ xuquje’ pa taq nik’aj chik k’olib’em pa rulewal tinamit-.
Eri wokajil ajchajin tinamit xkib’an ri chajinem ri’ rech unimaxik utzij le Plan 43-2025 ub’i’ “Uq’ij Kojob’al Kotz’i’j xuquje’ ri e Kaminaqib’”, rech kakikub’isaj le kik’olem ri winaqilal pa ri nimaq’ij kab’an Chaq’ab’ kech ri Ajitz’ab’al xuque’ ub’i’ Halloween, jeri’ pa le Kiq’ijol ri e Tyoxwinaq xuquje’ ri e Kaminaqib’. Eri ub’anik tajin rumal ri Wokom Amaq’ Iximulew ri’ pa le reqale’nik ri Ministerio rech Gobernación (MINGOB), pa le 31 rech octubre pa le keb’ (2) q’ij rech noviembre rech pa junab’ ri’.
Eri chajinem are kab’an chi rij taq kejach’ich’ pa taq ri uq’atexik ri b’anoj k’ax chaq’ab’ che ri qas kek’oji wi le winaqilal.
Xuquje’, xkoj k’olib’al ya’olchajinem pa taq le wokja rech uq’atexik ri k’ax ri’ xuquje’ rech qastzij b’a’ kechajix ri winaqil ri kimolom kib’ pa taq ri aq’ab’ xuquje’ pa le k’olib’al kimuqib’al le kaminaqib’ pa tinamit. Eri ukojik ri k’ak’ kemechakub’al ri’, jacha ri drones xuquje’ ri ilob’al retal kitzijol winaq chech ri uwikaq’ab’, are la’ k’o nim upatanib’al rech pa le b’anik ilonem chokaj ri’ xuquje’ rech ke’ilik wexa’ e k’o taqim kichapik ri’.
Pa le 31 rech octubre ri’, eri b’anon chajinem kumal ri ajchajin tinamit ri’ are sib’alaj kab’an pa taq kik’olib’al pa tinamit pa juntir ri nimaq’ij che ri kakiwiqo wi kib’ ri winaq, rech kakib’inisax ri chajinem ri’ xuquje’ che ri kab’an wi ri nimaq’ij Chaq’ab’ ri Ajitzab’al ri’. Rech kanab’ejsax uq’atexik ri b’anon k’ax pa tinamit, rumal ri’ eri Departamento rech Tránsito rech ri PNC xuquje’ ri nik’aj chik kawokaj e’ajchajin tinamit ri kakib’an ri puqchajinem ri’ rech uq’atexik taq ri b’anoj k’ax xuquje’ maj jun kuya tane’ ri k’axk’olil rech k’o kub’al k’u’x pa tinamit.
Rumal ri’, ri al Brenda Santizo, rajtzijonel ri DT-PNC, xuya utzijol chi rij xq’atexik ri jun b’anon ub’i’ Rodada rech ri Terror”, chi rij wari’ xub’ij che are jun b’anowem chomatal chik kumal jun jupuq chi e’ajkejach’ich’ ri xkiya utzijol ub’anik ri’ pa ta le uwachwuj pa kaqiq’. “Eri b’anowem ri’ are kuya q’oxomal pa taq nimab’e, ri sib’alaj kakirumumij kiranch’ich’ kikejach’ich’ xuquje’ kakinimaj taj utzij ri Taqanem rech Utz K’utb’e. Xuquje’, are kuq’atij kib’e ri winaq xuquje’ ri ch’ich’ keq’axik, rumal e k’o kakib’an kech chech taq ri k’olib’al nimab’e pa tinamit”, xcha’. eri Santizo xub’ij chik che ri e’ajchajin tinamit ri’ k’o q’atoj tojob’al kakikoj chi kij ri winaq che ri kakinimaj taj utzij ri taqanem pawe q’ij kimik.
Pa le nab’e (1) xuquje’ le keb’ (2) q’ij rech noviembre ri’, eri wokajil ajchajin tinamit kechajin pa taq le 1,629 k’olib’al kimuqib’al kaminaqib’ ri, ri kinojisax chech taq ri kotz’i’j, b’ixonem xuquje’ pa taq kewa’kat wi e k’ilaj winaqilal e’aj iximulew rech kakina’tij kiq’ijol ri kachalal e kaminaq chik ri kakiya kikotz’i’j, ri wiqom wi uwatyox xuquje’ che ri katij wi ri ki’ taq wa/rikil pa taq le q’ij ri’.
Xuquje’ e k’o nima’q tak’atik k’olib’al chajinem kakoj chi la’ che ri qas kakimolo wi kib’ ri winaqil, jacha pa kimuqib’al kaminaqib’ pa Uk’u’x Nimatinamit, pa zona 3 ri’; pa La Verbena, zona 7 ri’; pa Las Tapias, zona 18 ri’; xuquje’ pa Villa de Guadalupe, zona 14 ri’ jeri’ pa taq nik’aj chik. Eri b’anon chajinem ri’ are kab’an che ri Keq’ansax wi ri Nma’q taq Xik’awuj/papalo’t, chi la’ k’ut che ri qas kakimolo wi kib’ ri winaqilal pa tinamit kuk’ ri kepe sib’alaj naj ri’ rech kakilo ri je’l taq xik’awuj ri’ ke’q’ax chowe kaj pa le campo rech fútb’al rech Sumpango xuque’ pa le cementerio General rech Santiago, Sacatepéquez.
