Tajin uya’tajik uwujilal ri nima japache’ tz’apib’al ri’

K’a pa le Ministerio rech Gobernación (Mingob) tajin uchakuxik ri ub’anikil ri’ rech eri Rachoch ri Japache’ ri’ Ketz’apib’ wi ri Ixoqib’ Fraijanes I, k’o pa Fraijanes, Iximulew ri’, rech kaya’taj ri uwujilal rumal ri Asociación de Correccionales rech América (ACA).  Eri uwujilal ri’ are kukub’isaj unimaxik ub’anik ri retal b’anoj upatan ri’ rech pa kasumak’uxik ri winaq e tz’apim, jeri’ rech ya’ik uchuq’ab’ ri b’anoj chajinem pa rachoch japache’ tz’apib’al ri’.

Eri ministro rech Gobernación, Marco Antonio Villeda, xub’ij k’ut chi ke ri winaqilal pa taq le redes sociales pa taqawokajil ri’, sib’alaj xub’ij eri jatz’apib’al ri’ are la’ ri nab’e ya’tal uwujil pa uwachulew che ri k’o nim upatanib’alil pa k’ak’ utaqanib’al ri japache’ tz’apib’al.  Xuquje’ xub’ij che ri japache’ ri’ are ri’ le nab’e ri k’ak’ ub’antajil ri’ pa le Taqawokajil Japache’ ri’ (SP). “Chi’ k’u ri’ kalax wiri’ jun k’ak’ ub’anikil taqanem pa le japache’ ri’, are ri’ jun k’ak’ ub’anikil ri’, ri sib’alaj chajital pa taqawokajil xuquje0’ ruk’ ri retal ub’amb’alil ri’”. xcha’.

Xuquje’ eri taqawokajnel rech ri Ya’olchajinem pa Amaq’ ri’ sib’alaj xuya ub’ixik che ri k’ak’ japache’ tz’apib’al ri’ are la’ ri nab’e k’ak’ taqanem xb’an pa le wokajil japache’ pa tinamit. “Chi’ k’ut man xaq ta xutzijoxik are xb’an pa le k’ak’ taqanem ri’, are kuk’ut ri k’ak’ ub’anob’alil ri’, ri pa amaq’el etatajel xuquje’ ri utz katerne’x ub’anik. Eri jun japache’ tz’apib’al ri’ kuq’alajisaj ri qilonik, qachakunik xuquje’ ri xqachomaj rech xb’an k’ak’ ri taqanem chi upam ri’, xuquje’ rech kunimaj ri b’im kumal taq ri nimatinamit pa uwachulew”, xcha’.

Eri b’anoj tijowchuq’ab’ upatanexik pa saqilal ri’ xuquje’ ruk’ ajeqa’lenem rech katz’aq uwach ri nimachak b’anom pa le k’ak’ uwokib’al ri taqanem pa wokajil japache’, rech ri b’anoj utzilem chi re taq ri cholq’axchak rech kasuk’umaxik ri winaqil e tz’apilik, ri kachochib’al xuquje’ ri chajinem pa taq rachoch ri japache’ tz’apib’al, pa le jun nimab’al rech ri ya’talil chi ke ri winaqilal xuquje’ ri taqanem k’o pa uq’ijolal pa rulewal amaq’ tinamit.

Noticias Recientes