Tajin ukojik q’ateb’al jek’ib’al retal ch’aweb’alil pa rachoch japache’

Xkoj jun Wokaj Ajchomanelab’ pa Taqawokajil ri’ rech kemolik k’ilaj kuwach ri wokajil winaqilal ri’ pa le chomanik kab’an rech uq’atexik ri ujek’ib’al retal taq ri ch’aweb’al xuquje’ ri retal uwachwuj pa internet pa rachoch taq ri japache’ tz’apib’al ri’. Eri cholchak ri’ are qas nab’ejsam upatanexik, pa amaq’el ub’anikil ri’, rech b’a’ man ya’tal taj chik chi ke ri e’ajpache’ e tz’apilik, xuquje’ rech uq’atexik ri ub’anik loq ri k’ax k’a pa rachoch taq japache’, jacha ri toq’inem pwaq rajil chi ke ri winaqilal e’aj iximulew.

Eri kemonil ri’, are k’amatil ub’eyal ub’anik rumal le Ministerio rech Gobernación (MINGOB), ri wokotal uwach kumal rajchakunelab’ ri Taqawokajnem rech Ya’olchajinem pa Amaq’, rumal ri Viceministerio rech Comunicaciones rech ri Ministerio rech Comunicaciones, Infraestructura xuquje’ Vivienda (MICIVI), rech ri Superintendencia rech Telecomunicaciones (SIT), xuquje’ kuk’ taq ri wokajilal rech e’ajya’el taq ch’aweb’alib’al ri’.

Le viceministro rech Tecnología rech ri Información xuquje’ rech Comunicaciones ri’, William Cameros,  are xumaj ub’anik le riqon ib’ chomanik, le sib’alaj xub’ij ub’eyal ucholajil rech uchupisaxik ri jek’ib’al retal ch’aweb’alib’al ruk’ ri internet pa rachoch taq ri japache’ tz’apíb’al. Xuquje’ xuya ub’ixik, pa le k’isb’al wuqq’ij rech enero ri’, xumol rib’ kuk’ ri ajchomanelab’ rech ri wokajil ajk’ayin retal ri internet satelital ri’ rech kaq’atexik pa rachoch taq ri japache’ tz’apib’al.

Xuquje’ le viceministro Cameros xuya utzijoxik che, pa kemonchak ri’ katerne’x ri tzukunem chi kij nik’aj kakib’an toq’inik pwaq pa rachoch taq ri japache’ tz’apib’al, jeri’ rech kaq’atexik uwach ri tarjetas SIM, xuquje’ rech kachupisax nik’aj ch’aweb’al ri rech eqam, pa le upatanil ri rajilab’al ri Identidad Internacional rech Equipo Móvil (IMEI, pa inglés ch’ab’al).

Pa le riqon ib’ kumal ri kemon taqawokajil xuquje’ xtzijob’ex ri eta’mab’alil, k’aslemam chak b’anom, xuquje’ ri utunik ri ch’ob’oj ri’ rech ri kakoj pa kemon ub’anob’alil rech ri uq’atexik ri retalil ch’aweb’alib’al ri’ xuquje’ rech ya’ik uchuq’ab’ ri b’anoj uchajixik ruk’ taq ri k’ak’ kemechakub’al pa rachoch taq ri japache’ tz’apib’al. 

Noticias Recientes