Pa kub’al chajinem pa Awas Q’ij 2026 kejipix ri ajchajin tinamit pa ronojel ri tinamit

Pa ropanb’al uq’ijol ri b’anoj kemonchak pa taqawokajilal ri’ rech kakesaj ri winaqil pa k’ax, ri jikom taqanik pa tinamit xuquje’ ri b’anik ri chajinem winaqil pa taq le uq’ijol ri Awas Q’ij, eri q’atb’al tzij xkiya utzijoo ri umajtajik ri Plan “Semana Santa Segura 2026”, pa jun nim uq’atexik k’ax xuquje’ rech ub’anik ri chajinem rumal ri Wokajil Ajchajin Tinamt (PNC) pa ronojel rulewal amaq’ tinamit.

Eri puqtzukunem ri’ xmajtaj pa martes pa wuqlajuj kajb’al, ruk’ ub’anik pa junamamil pa 150 chi k’olib’al chajinem xuquje’ ri uq’atexik taq b’anoj k’ax pa taq tinamit. Are uwach kitaqik ri e’ajchajin tinamit, ri xk’oj wi pa kaj chajinem pa taq ri k’olib’alil che ri sib’alaj kakiriq wi kib’ winaqilal xuquje’ ruk’ taq drones, ri b’anoj chajinem taq ch’aweb’alil eqam xuquj’ ruk’ chajinem chi la’ k’ut rech ya’ik uchuq’ab’ ri solinik ri’ rech ukub’isaxik pa aninaqil ilonem wexa’ k’o ri k’ax kak’ulmatajik.

Xuquje’ eri q’atb’al tzij xkitzuj ri’ che xkimaj ri chajinem pa uwachwuj pa kaqiq’ chi chaq’ab’ chi paq’ij ri’. Eri chakub’al ri’ are la’ ya’tal apan chi ke ri winaqilal rech kakilo pa uq’ijq’ij chi rij kib’inb’al ri ch’ich’, rech kakilo jachin wi jamal taq ri nimab’e, ri kajamataj wi ri nimab’e, jas ub’anom ri b’inb’inem xuquje’ rech ya’tal ub’ixik chi ke ri winaqil e’ajwa’katel. Kab’ixik che pa uq’ij ri Awas Q’ij qaraj keb’insaxik e 3.8 millones chi winaqilal e’ajwa’katelab’ kuk’ ri winaqil kepe sib’alaj naj ri kewa’kat pa amaq’ tinamit.

Eri puqtzukunem are qas xb’an pa taq nimab’e, pa taq kiwa’kateb’sal winaq, chi uchi’ taq palow, pa taq tinamit xuquje’ che ri kakimol wi kib’ winaq e’ajch’ab’al rech taq nimatyox, rech taq b’anob’alil xuquje’ pa taq telen rachib’al taq le tyox ri’, are wa’ kataqixik ri b’anoj chajinem chi ke ri winaq kek’oji xuquje’ rech kab’an ri utzilaj jikom riqon ib’ pa tinamit.

Pa le xutzuj ri’, le viceministro rech Tecnología rech ri Ministerio rech Gobernación, William Cameros, sib’alaj xub’ij eri cholchak ri xwok uwach ub’anik, pa kemonchak kuk’ ri taqawokajil xuquje’ rech kechajin kuk’ ri winaqil pa tinamit.

Sib’alaj xub’ij che ri ukojik ri k’ak’ kemechakub’al ri’ are kub’an utz pa le q’ijol chajinem xuquje’ pa le puqtzukunem chajinik pa juyub’ tinamit.

“Eri chajinem man xaq kachmax ub’anik; are uchomaxik, pa kemonchak taqawokajil xuquje’ rech katoq’axik kachajixik kanimaxik ri winaqilal e’aj iximulew ri’”, xcha’ ri nim taqanel.

Pa utzijoxik xb’an ri’ xuquje’ chi’ are jun xk’oji ri viceministro rech Cultura, Luis Rodrigo Carrillo ri’; ri rajtaqanelab’ ri Coordinadora Nacional rech ri Reducción rech Desastres (CONRED) xuquje’ rajtaqanel ri Instituto Guatemalteco rech  Turismo (INGUAT), ri sib’alaj xuya ub’ixik rech kaya uchuq’ab’ ri q’atenik k’ax, rech b’anoj ilonik pa le uq’ijol le Nim Awas Q’ij.

Eri q’atb’al tzij xkib’ij che ri kemonchak ri’ rech kuya’o ri chak patan rumal ri Amaq’ rech kachajixik ri winaqil e’aj iximulewe pa le nimaq’ij ri’ rech qastzij b’a’ kab’an ri chajinem pa tinamit xuquje’ rech kechajixik ri winaqil pa taq unimaq’ij kikojob’al chi kaj xuquje’ pa le ka’uxulanik ri’, rech pa molajil pa ki’kotemal kek’oji wiri’.

Noticias Recientes