Rech taqim b’a’ ya’ik uchuq’ab’ ri chajinem ri k’ache’laj pa kajulew ri’ xuquje’ rech kala’wachix uwach taq ri k’aslemalil ri’, eri q’atb’al tzij rech ri Ministerio rech Gobernación, ri Ministerio rech Ambiente xuquje’ Recursos Naturales xuquje’ ri Consejo Nacional rech Áreas Protegidas ri’ xkib’an jun riqonem ib’ rech kemonchak keb’ taqawokaj ri’ rech katerne’xik ri kemonchak ri’.
Pa le riqonem ib’ e’are jun xek’oji le viceministro rech Seguridad, Roberto Solórzano ri’; le ministra rech Ambiente xuquje’ Recursos Naturales, Patricia Orantes ri’; le secretario ejecutivo rech ri Conap, Igor de la Roca ri’, xuquje’ ri k’amal b’e rech ri Wokajil Ajchajin Tinamit, kuk’ taq q’atb’al tzij ri’.
Pa le riqonem ib’ ri’ sib’alaj xub’ij wi ri upatanib’al rech ri b’anoj ri kemonchak tob’anik kumal taq ri taqawokajil ri’ rech uya’ik uchuq’ab’ ri b’anob’al taq ri uchajixik uwach taq ri echb’alil ujastaq umeb’il ri amaq’ tinamit xuquje’ rech kaq’atexik ri b’anoj k’ax kab’an chi re ri jastaq ri umeb’il k’o pa kajulew ri’. Eri uwach taq ri chomab’al b’anom ri’, are la’ xb’anik rech uya’ik uchuq’ab’ ri División rech Protección chech ri Kajulew K’ache’laj ri’ (Diprona) rech ri Wokajil Ajchajin Tinamit, rech taqim keq’alik ri winaq xuquje’ rech uq’atexik ri b’anoj k’ax chi re taq ri jastaq k’iche’laj pa kajulew ri’.
Eri q’atb’al tzij ri’ xkichomaj uwach ri Plan rech Acción Conjunta rech ri Protección xuquje’ Conservación rech ri Patrimonio Natural ri’, are ri’ q’atom uchomaxik jacha tane’ jun uchomab’alib’alil le Wokom Amaq’ rech utaqim ub’anik ri kemonchak tijowchuq’ab’ kumal taq ri taqawokajil rech ri defensa xuquje’ rech upatanexik ri kajulew k’ache’laj pa Amaq’ Iximulew.
Xuquje’ xya’taj utzijob’exik ucholajib’al ri cholchak rech kaq’alik ri winaq ri’ rech kakkib’an ta k’ax chi re ri jastaq k’ache’laj pa kajulew ri’, chi re taq are ri nab’ejsab’al ub’anob’alil chak are maja’ na ri chaqi’j q’ij ri’ are chi’ sib’alaj kaporotaj uwo taq juyub’ k’ache’laj ri’. Rumal ri’ eri q’atb’al tzij xkib’ij che kab’an ri chakunem kumal ri taqawokajil rech kuq’atij ri q’ateb’al kuk’ex rib’ ri tewmeq’sib’al pa kajulew xuquje’ rech ya’ik uchuq’ab’ ri b’anoj uchajixik ri jastaq k’ache’laj kajulew rech ri amaq’ tinamit.
