E k’o 200 e ajb’inisal ch’ich’ xkoj kitojob’al rumal xeriqitaj pa awan etz’anik riqonopanem

Eri reqa’lenel ri Departamento rech Tránsito rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit  (DT-PNC) pa le k’isb’al wuqq’ij ri’ xb’an k’i taq tzukunem pa taq le rajwaxik kajb’alil xuquje’ pa taq k’olib’alil rajwaxik wi pa nimatinamit Iximulew, rech uq’atexik ri awan etz’anik opanroqinom chi rij taq kejach’ich’ xuquje’ b’inisal ch’ich’ ri’, rumal are ke’uya pa k’axk’ob’enik ri winaqil kewa’kat pa tinamit pa ronojel rulewal tinamit.

Pa le b’anoj chajinem q’atenik ri’ k’o 244 chi tojob’al mak xkoj chi ke ri e ajb’inisal ch’ich’, kejach’ich’ rumal xkiq’ap nimab’al uwach ri Taqanem reh Tránsito xuquje’ ri B’anoj Utaqonib’al chi ke. Konojel ri’ rumal k’ot kiwujil keqam rech kakib’inisaj ri kich’ich’, rumal utz reqaxik le placas kib’anom xuquje’ rumal keqam ta kiwujil rech kakib’inisaj le ch’ich’ ri’. Xuquje’ rumal kaq’anisam uqul le kich’ich’ kib’inisam, rumal k’ot le casco kikojom, jeri’ rumal nik’aj chik kimak ri’.

Eri Ministro rech Gobernación, Francisco Jiménez, sib’alaj xuya ub’ixik le upatanib’al rech ub’anik ri tzukunem ri’ rech kakoj kitojob’al kimak ri e ajb’inisal le ch’ich’, le kejach’ich’ pa le b’anoj awan etz’anik opanriqonem ri’ rumal are ke’uya pa k’ax kamikal ri’ le nik’aj chik winaqil. “We ix kixniman taj, kaqaterne’j ichapik”, xcha’.

Eri pa taq nimab’e che ri qas tajin wi chajinem kumal ri wokajil chajin tinamit are pa le ruta CA-1 Occidente, pa Avenida Las Américas, pa Calzada Roosevelt, pa Bulevar Los Próceres, pa Calzada Atanasio Tzul, pa Avenida Petapa, pa Nimab’e kab’e El Salvador xuquje’ pa taq le uxo’l taq wokja rech ri  uk’u’x le nimatinamit, jeri’ chi rij, pa taq le Aeropuerto Internacional La Aurora (AILA) xquje’ pa le Mercado rech Artesanías, zona 13, jeri’ pa nik’aj chik nimab’e.

Le ch’aweb’alil 110 rech ri PNC jaqatil chi paq’ij chi chaq’ab’ ri’ rech kuk’ul le ub’ixik loq kumal le winaqil, pa le ub’ixik loq utzijol taq b’anoj taq ri k’ax ri’.  Eri komonchak chuq’ab’ kumal ri wokaj ajchajil tinamit kuk’ xuquje’ kumal ri winaqilal kewa’katik pa tinamit are k’o nim upatan pa le uq’atexik ri b’anoj riqojk’ax pa taq nimab’e pa rulewal qatinamit.

Noticias Recientes