Eri Wokajil Ajchajin Tinamit rech Iximulew (PNC), pa keqale’nib’al taq ri wokajil e’ajchajinelab’ e’ntinarcóticas, xkib’an jun nim kaq’atexik ri nik’aj molaj b’anol e k’o pa narcotráfico ri’ rumal ri’ xb’antaj kowonem xechap ri keb’ chi winaq ri taqom kachapik lo rumal le nimatinamit naj rech Estados Unidos ri’. Eri nik’aj winaq ri’ xb’antaj kowonem xechap loq pa taq le puqtzukunem xb’antaj pa taq le Sacatepéquez xuque’ pa San Marcos ri’.
Eri nab’e b’anow kachapik xb’antaj kumal reqa’lenelab’ le Subdirección General rech Análisis rech Información Antinarcótica (SGAIA) ri’ pa le nim okib’al rech San Miguel Dueñas, chi la’ k’ut xchap wi loq jun achi ub’i’ a Juan Carlos Escobar Rodríguez, 43 ujunab’, ri keb’ uwach ri upetib’al ri’ are salvadoreña xuquje’ are winaq aj iximulew.
Ri uchapik ri’ are xb’antaj kowonem ruk’, are chi’ xunimax uwach jun uchapik taqom ub’anik rumal ri q’atb’al tzij aj iximulew pa le kajib’ q’ij rech marzo ri’, rech kachap b’i jun winaq ri’ rumal eri Estados Unidos xutaq loq uchapik. Eri jun achi ri’ a Escobar Rodríguez, k’o poq’san awan kunb’al rech cocaína ruk’ fentanilo xuk’ayij b’i pa le naj nimatinamit ri’. Xuquje’ kab’ixik k’o jun k’aqb’al q’aq’ xriqitaj ruk’ are xukojo pa le narcotráfico ri’. Pa le uchapik xb’anik, k’o jun k’aqb’al q’aq’ ruk’ 16 ub’aq’ xriqitaj ruk’, are chi’ b’enaq pa jun ch’ich’ ub’insam.
K’o jun chik xchap kumal ri e’ajchajin tinamit
Pa le ukab’ puqtzukunem xb’an pa we q’ij kamik pa Ayutla, San Marcos, eri tzukunelab’ rech le SGAIA xkichap loq a Jorge Edy Peláez Martínez, 52 ujunab’, ri taqom uchapik ri’ rech kataq b’i pa tz’apib’al ja pa Estados Unidos, rumal k’o umaj ub’anom pa najil ri’.
Eri tzukno’jchak xb’an chi rij xq’alajisan rech, che ri a Peláez Martínez are taqom loq uchapik rumal naj q’atb’al tzij, rumal b’a’ eri umak xub’ano, rumal xupoq’saj awan kunb’al xuquje’ rumal are xuk’ayij b’i cocaína xuquje’ 400 chi upajb’alil ri fentanilo ri’, xuquje’ rumal xutaq b’i chom eqa’n awan kunb0’al pa nim rulewal nimatinamit estadounidense ri’. Jeri’, ri jun chik umak ri’ are ri k’ayin awan k’aqb’al q’aq’ pa le uq’axexik, pa le utaqik ri awan kunb’al ri’. Are la’ ri jastaq ri’ le xq’alajisan ri jun umak ri’ chi kuwach le q’atba’l tzij le xkiriq loq jun ch’aweb’al rech eqam xuquje’ ruk’ jun alaj ch’ich’ rech ereb’al winaq e’alaxik.
Ruk’ le kachapik, eri q’atb’al tzij xkiya loq utzijol chi e k’o e 22 chi winaq k’o ri kimak pa nimatinamt naj ri xechap ri’ pa le junab’ 2026 ri’, ruk’ wa’ kakiq’alajisaj uwach ri reqale’n chak tajin kub’an le PNC pa le kaq’atexik ri narcotráfico xuquje’ ri nuk’molaj e’ajb’anol k’ax pa taq amaq’ib’ nimatinamit.
