E k’o 70 chi winaqil xechap loq pa le nimab’e kab’e pa le Pacífico ri’ 

Eri reqa’lenelab’ le División rech Puertos, Aeropuertos xuquje’ Puestos Fronterizos rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) xkichap e keb’ winaqil rumal pa awalik kik’amom b’i winaqib’ e’ajq’axel pa tinamit ri’, are chi’ xb’an le puqchajinem tzukunik kamik pa le kilómetro 68.8 nimab’e kab’e pa le Pacífico ri’, pa rulewal le tinamit Escuintla. 

Eri xechapik e are k’ut a Oscar Sia, 42 ujunab’, xuquje’ a Juan Montenegro, 22 ujunab’, e are kab’ixik e b’enaq pa jun nimach’ich’ pullman ri e reqam b’i e 70 chi winaqil rech k’i taq tinamit kepe wiri’, jacha pa le nimatinamit rech Brasil, Cuba, Ecuador, Vietnam, China, Uzbekistán, Venezuela, Rusia, India, Chile, Honduras xuquje’ Haití ri’. 

Eri winaq xechap ri’ xek’am b’i pa q’atb’al tzij rech kechomax chi rij taq ri k’ax xkib’ano. 

Are chi’ xchap ri nimach’ich’ ri’, eri wokajil ajchajil tinamit xkib’an le rilik kitzijol ri winaqib’ rech xkib’an le rilik jawchi’ kepe wi, rumal k’ut maj kiwujilal keqam tane’ are chi’ xe’ok loq pa le qatinamit. Rech te k’u ri’ sib’alaj xeto’ik, xetzuq’ik, xb’an utzil chi kech xuquje’ rech te k’u ri’ xek’am b’i pa Migración rech xechomaxik rech ketaq b’i pa taq ri katinamit. 

Eri puqchajinem tzukunem q’atenik ri’ are la’ uwach ri ub’e’al ri chak tajin ub’anik rumal le Ministerio rech Gobernación rech kajikomax ri b’anoj chajinem winaqilal ri’, rech q’atexik taq b’anoj k’ax xuquje’ rech kaq’atexik taq ri nim molaj taq b’anol k’ax, rech uq’atexik taq ri narcotráfico, ri k’ayin awan jastaq xuquje’ ri ch’ijom k’ax chi ke ri winaqib’ ri’.

Noticias Recientes