E k’o lajk’al (200) chi winaqib’ xilik ri kiwujilal rumal pa upetib’al le nimaq’ij rech pa k’isb’al junab’ ri’

Eri puqtzukunem are tajin ub’anik kumal reqa’lenelab’ ri Wokajil Ajchajin Tinamit (PNC) pa taq nimab’e ri’, pa taq ri wokja che ri qas keq’ax wi ri winaq ri’ xuquje’ rech kakub’isax wi kachajixik ri winaqilal. Ruk’ ri b’anoj taq puqtzukunem ri’ are keq’atexik ri e’ajb’anol k’a xuquje’ rech kab’an ri chajinem pa taq le q’ij maja’ na, pa le nimaq’ij xuquje’ are chi’ ok’owinaq chik ri nimaq’ij rech pá kisb’al junab’ ri’ pa ronojel rulewal amaq’ tinamit.

Eri wokajil ajchajin tinamit sib’alaj xkisolij xkilo kiwujilal e lajk’al (200) chi winaqilal ri’, rech xkub’isax rilik wexa’ e k’o taqom kichapik. Xuquje’ xsolix kiwujil e 140 chi ch’ich’ e b’insam, rech kilik we man k’ot jun tane’ eleq’am b’i wene keqam b’i awan jastaq kunb’al. Jeri’, rumal ri’ xb’antaj rilik che e k’o e 60 k’o ri kiwujilal pa saqil ri’.

Xuquje’ xb’antaj kowonem xechap loq a Braulio N, 51 ujunab’, kab’ixik eri umak ri are xub’an nim elaq’. Rumal ri’ xchap loq pa le colonia Progreso, zona 11 rech uk’u’x nimatinamit. Eri a William N, 37 ujunab’, ri are xchap loq pa le colonia El Amparo II, zona 7 ri’. Eri jun achi ri’ xtaq loq uchapik rumal taq q’atb’al tzij rech Iximulew, rumal eri umak kab’ixik reqam k’aqb’aq’ q’aq’ ri’ xuquje’ rumal man xuya pa taj kirajil e ralk’uwal pa rachoch rech ketzuq’ik. Are chi’ xchapik, xriqitaj jun k’aqb’al q’aq’ ruk’, ruk’ jun nojisab’al rech xuquje’ ruk’ waqib’ ub’aq’ k’aqb’al.

Eri e’ajchajin tinamit ri’ xuquje’ xkib’an chajinem che kaqan xuquje’ pa taq ri ch’ich’ chi rij taq ri nim k’ayib’alil, chi rij pwaq rech k’olib’al pwaqil, chi rij taq rachoch pwaqb’al ja rech k’olme’r xuquje’ pa taq nik’aj chik k’olib’alil che ri qas keriqitaj wi ri winaqilal ri’ rech e chajim pa taq le q’ij rech tojob’al taq aguinaldo ri’ xuquje’ pa taq kakib’an wi ri keloq’ow wiri’ rumal taq ri nimaq’ij petinaq rech pa k’isb’al junab’ ri’.

Jeri’ eri PNC ke’ok pa b’anoj solinem pa taq bares, k’ayib’al tzam rech q’ab’arisanem xuquje’ pa taq nik’aj chik k’ayib’al che ri kak’ayix wi tzam ri’ rech kakilo we k’o ri kiwujilal rech kek’ayin ri’, rech kakilo we man e k’ot ak’alab’ chi’ kuk’ri winaq maj kiwujil e’ajq’axenel pa amaq’ tinamit ri’ xuquje’ rech keq’atexik ri nik’aj e’ajk’ayin awan kunb’al ri’.

Noticias Recientes