E oxib’ achijab’ xechapik xejach b’i kamik; xetaq b’i pa EUA

E k’o oxib’ chi achijab’ taqom loq kichapik rumal q’atb’al tzij estadounidense rumal e k’o kuk’ ri narcotráfico, e are k’ut sib’alaj e chajim xejach b’i kumal e ajeqa’lenel rech ri Wokaj Chajin Tinamit (PNC) xuquje’ ri reqa’lenel ri Grupo Élite rech ri Sistema Penitenciario (SP), k’a pa le rachoch japache’ tz’apib’al kech achijab’ k’o pa “Mariscal Zavala”, zona 17, k’a pa le Fuerza Aérea Guatemalteca (FAG), zona 13 rech runimal nimatinamit.

E are ri’ a Luis Enrique Ruiz Morales, ri alias “Manía”; a Víctor Francisco Gallegos Mayorga, ri “El Boludo”, xuquje’ a Erick Manuel Ochoa Villagrán, ri “Perica”, e are k’ut xejach b’i pa oxlajuj q’ij rech junio ri’ pa kaq’ab’ ri q’atb’al tzij rech ri  Administración rech ri Control rech Drogas (DEA, ub’i’ pa inglés tzij) rech Estados Unidos rech América, are chi’ xk’is utoq’axik kitaqik b’i k’a chi’ pa rulewal aj iximulew ri’.

Eri a Ruiz Morales are ri nab’e xchapik xtaq b’i pa junab’ ri’, eri umak are rumal pa awalik xuk’ayij b’i awan kunab’al rech xutaq b’i pa awan k’ayinem chi la’ k’ut, pane’ b’a’ reta’m che are jun k’ax kub’an ri’ k’o nim umak chi rij rumal ri xutaq b’i pa nimatinamit EE.UU. Chi rij ri’ xchapik pa oxib’ q’ij rech enero kanoq pa La Antigua Guatemala, Sacatepéquez.

Eri a Gallegos Mayorga are xchap loq pa le wajxaqlajuj q’ij rech enero kanoq pa Los Amates, Izabal. Eri jun achi ri’ are kab’ixik uwinaqil jun molaj b’anol k’ax kuk’ayij awan kunab’al pa le nima peraj rulewal tinamit rech pa le Sur, Centro xuquje’ Norteamérica. K’a pa le 2018 ri’ k’a pawe q’ij junab’ 2022 ri, xuk’ayij b’i awan kunab’al pa nimatinamit naj ri’ pa kamolajil e ajb’anol k’ax ri’, are kab’ixik xe’utaq b’i ri ch’ich’ ri xkik’am b’i ri awan kunab’al rech xkitaq pa awan k’ayinik chi la’.

Rumal ri’ xtaq loq uchaik rumal ri nimaq’atb’al tzij ub’i’ Corte Distrital rech ri Estados Unidos rech ri Distrito Este rech  Texas rumal ri b’anoj k’ayin awan kunab’al cocaína ri’, pane’ b’a’ reta’m ri are che are jun umak b’anoj k’ax ri’ rech xutaq b’i pa awalik pa k’ayinem pa le nimatinamit rech EE.UU.

Pa wuqlajuj q’ij rech diciembre rech 2023, eri a Ochoa Villagrán are xchap pa le kilómetro 180, juyub’al rech San Martín Zapotitlán, Retalhuleu. Eri jun winaq ri’ are kab’ixik, pa le 2008 k’a pa junio rech 2021m are ajtaqanel rech jun molaj b’anol k’ax, ri xumolo, xunuk’u, xuquje’ xutaq b’i ri awan kunab’al rech narcotráfico pa Iximulew xuquje’ rech pa nik’aj chik nimatinamit ri’.

Xuquje’ taqom uchapik loq rumal ri nimaq’atb’al tzij rech ri Corte Distrital rech EE.UU rech ri Distrito Este rech Texas ri xutaq b’i wiri’ uk’ayixik ri cocaína, pane’ b’a’ reta’m chi are jun nimak’ax kub’an ri’ pa le rulewal ri nimatinamit estadounidense. 

Noticias Recientes