Eri Amaq’ Iximulew ruk’ Japón xkitzijoj ri chak kib’anom pa le chomanem kuk’ ri winaqilal ri’

Pa le 20 rech agosto, eri q’atb’al tzij rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), Utaqonel ri Agencia rech Cooperación Internacional rech Japón xuquje’ rech Brasil, xkikb’an jun nim chomanik pa le Auditorio rech ri PNC, zona rech uk’u’x nimatinamit, rech xktitzijoj ri utzilaj chakunem kib’anom kuk’ ri winaqilal pa le nab’e xuquje’ ukab’ chomanik ri’.

Pa le b’anonem ri’ xb’itaj wi ri upatanib’al ri nimanik, ri tob’anik xuquje’ b’anoj ronojel utzilem chi ke ri winaqil chi ke ri winaqilal pa le 13 uq’ab’ tinamit ri’: pa Iximulew; xuquje’ pa Chinautla, Palencia, pa San Pedro Ayampuc xuquje’ pa Santa Catarina Pinula; pa Villa Canales, pa Villa Nueva, pa San Raymundo xuquje’ pa San Juan Sacatepéquez ri’.

Eri K’amal B’e rech ri PNC, xkub’isaj ub’ixik eri Policía Comunitaria tajin kub’an jun k’exnik pa taq ri k’olib’alil, chewe chanim sib’alaj xetijoxik xuquje’ k’o ri qas kitob’chakub’al, rech kakib’an utzilaj chak. “Rajwaxik utz ri kanimaxik ri winaqil che ri rajwaxik keqato’o pa juntir ri”, xcha’.

Pawe q’ij  k’o 2 mil 500 chi e ajchajinel xetijox ri’ rech ketob’an chi ke ri winaqilal, rumal ri’ e k’i e taqom pa chajinem pa nik’aj chik tinamit pa le ub’anik utzilem chi ke ri winaqilal pa tinamit.

Jeri’ eri K’amal b’e Residente Jica Guatemala ri’, Ken Kabokura, xub’ij chewe k’o nim upatanib’al ri b’anoj chomanik kuk’ ri winaqilalkrumal k’ut are kuwa’lijsaj ri amaq’il tinamit xuquje’ ke’uwa’lijsaj konojel ri winaqil che ri kakaj kek’oji ri ajchajinnelab’ kuk’.

Pa le tzijob’enik ri’, eri ajchajinelab’ e aj iximulew xkitzuj ri’ che tajin usuk’ub’axik pa ri jamalil pa taq tinamit, tajin k’amq’ab’ kuk’ ri winaq e ajk’ul ri’ ri e cha’o rech kasuk’ub’ax ri’, rech komonchak mesnik, rech tzijob’elil pa rachoch taq tijonem xuquje’ pa taq le k’ayij ri’.

Rumal ri’ eri Takemi Ishikuri, rech ri Agencia rech Policía Nacional re h Japón, pa le ub’ixik xub’ano xub’ij che pa le utzijil ri uk’aslemam we amaq’il tinamit ri’ xk’oji ri’ jun winaq rech xub’ano xub’ij ri’che ya’tal ri’ ri b’anoj kemon utzilem ri’; rumal ri’ sib’alkaj xeto’ik nik’aj chik nimatinamit rech utz riqow ib’ kuk’ ri winaqilal. 

Noticias Recientes