Eri Mingob man kunimaj taj kitzij nik’aj ajpache’ xkitukij kib’

Eri ministro rech Gobernación, Marco Antonio Villeda Sandoval, xuya utzijoxik pa tzijolinem ri’ chi rij ri nim chajinem q’atenik tajin kumal ri q’atb’al tzij rech ri Dirección General rech ri Sistema Penitenciario (SP) ri’ uq’ab’il ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) are chi’ xk’ulmataj ri k’ax pa rachoch taq ri japache’ Fraijanes II, Renovación xuquje’ pa le Sector 11 rech ri Centro Preventivo kech Achijab’ rech ri zona 18 rech uk’u’x nimatinamit ri’.

Pa le xub’ij ri’ che ri b’anoj k’ax ri’ are la’ xutiq rib’ ub’anik kumal nik’aj molaj b’anol k’ax ri’, rech xkitaq ketaxik kichuq’ab’ ri e’ajchajin tinamit ri kechajin pa rachoch taq japache’ ri’. Sib’alaj xub’ij k’ut eri jun chi ke ri ukajmanem utaqanik pa tinamit are rech kuchap uwach ri chajinem pa rachoch wokajil japache’ xuquje’ rech kuq’atij uwach ronojel toq’ob’ man tz’aqat ta chi ke nik’aj e’ajpache’.

Xuquje’ xub’ij, are wa’ uwach ri b’anoj chajinem ri’, rumal ri’ sib’alaj tajin ub’anik ri tzukunem chajinik pa amaq’el, rech keq’atexik ri nik’aj molaj b’anol k’ax e’ajtoq’inel pwaq, rech sib’alaj kab’an kasolixik ri winaq ke’opan pa ch’ab’enik pa taq japache’, ruk’ ri jastaq oqxa’nib’al xuquje’ uq’atexik ronojel ri toq’ob’ tz’aqat ta chi ke ri e’ajpache’ pa japache’ ri’, are wa’ kuya uchuq’ab’ ri chajinem pa taqawokajil xuquje’ rech kaq’atexik ri b’anoj k’ax kumal nik’aj molaj b’anol k’ax che ri kachomam k’a pa taq rachoch japache’ tz’apib’al ri’.

Pa le nimatzijolinem ri’ xetatb’en wi le viceministro rech Seguridad, Esturado Solorzano ri’; le viceministro rech Antinarcóticos, Víctor Cruz ri’; le K’amal b’e rech ri Sistema Penitenciario (SP) Jorge Guillermo López Dellachiessa ri’, xuquje’ ri K’amal B’e rech ri PNC Héctor Prera ri’.

Eri ch’oj tukun ib’ xb’an pa rachoch japache’ kumal uwinaqil ri jun Pandilla rech ri Barrio 18 xuquje’ rumal ri jun ajtaqol kech ub’i’ Aldo Dupié Ochoa, ukojomb’i’aj El Lobo, taqim rilik rech kataq pa jun chik rachoch japache’. Rumal k’ut pa nab’e kanoq xutoq’ij kaya utz taq jastaq chi re, karaj kaya kaq’iq’b’al chi re xuquje’ utz taq wa rikil karaj kaya chi ke ri uwinaqil keriqitaj pa japache’.

Rumal k’u ri’ eri Wokom K’amal B’e Amaq’ man k’ot utzilem kuchomaj kuk’ nik’aj molaj b’anol k’ax ri’ xuquje’ man kunimaj ta kitzij ri’ rech ri kakitoq’ij ub’ixik. “Man kaya taj utzil toq’ob’sanik chi ke rech kakib’an ta chik ri kax ri’. We rajawaxik, sib’alaj kab’an ri kaq’atexik ri’ rumal ri Amaq’ rech pa ub’anik ri nimachajinem pa rachoch taq ri japache’ xuquje’ rech kakinimaj ri tojob’al kimak ri’”, xcha’.

Eri q’atb’al tzij sib’alaj xkib’ij che ri eqale’n kichak ri’ are la’ kakib’an ri ruk’ ronojel kachuq’ab’ pa le ya’tal suk’ilal ri taqanem ri’ rech kakub’isaxik ri ya’olchajinem winaqilal xuquje’ pa le unimaxik utzij utaqanik ri Wokom Suk’ilaj Ya’tal Taqanem pa Tinamit.

Noticias Recientes