Eri ministro rech Gobernación, Marco Antonio Villeda, pawe q’ij kamik ri’ xub’an tzij pa le Ministerio Público (MP) chi rij a Csarlos Roberto Marroquín Fuentes, ajkalte pawe q’ij kamik rech Moyuta, Jutiapa, rumal k’ut k’ate kanoq che ri jun ajkalte ri’ xub’ij che kub’an k’ax chi ke e’ajchajin tinamit. Eri jun ajkalte rech tinamit ri’ che kub’an k’ax kek’ukamisaj ri wokajil ajchajin tinamit we kurilo che e k’o reqa’lenel ri Wokaji Ajchajin Tinamit (PNC) wexa’ kakitzukuj utzijolil ri’ chinaqaj ri are.
Rumal ri’ eri Ministro Villeda xuya ub’ixik pa q’atb’al tzij ri kub’ij jun achi ri’, rumal k’ut che ri xub’ij jun achi kub’an k’ax chi ke ri PNC ri’. Rumal ri’, are chi’ xyoq’on che kaxib’ixik ri q’atb’al tzij ri’, xb’e ri are che ub’anik tzij chi rij pa q’atb’al tzij rech kaq’atexik.
Eri Ministro xub’ij che xub’ij ri’ “are la’ jun k’axlaj tzij umak xub’an jun ajkalte ri’ ri k’o jun reqale’n pa tinamit, man ya’tal ta chi re rech kub’ij ri k’ax kub’ano, pa le k’ax xb’ib’anik chi ke ri q’atb’al tzij rech tinamit”. Xuquje’ xub’ij che man k’ot jun winaq kak’owisan tzij chi rij ri taqanem q’atoj tzij, pane’ b’a’ k’o nim reqale’nib’al ri winaq ri’. Rumal ri’ “eri kupatanij jun winaq aj iximulew ri’ are rech katob’anik kuk’ ri q’atb’al tzij xuquje’ man rech taj kuq’atij uwach ri tzukno’jchak kakib’an ri PNC”.
Eri Xuya ub’ixik ri’, eri k’ax tzij xub’ij ri jun Ajkalte a Marroquín Fuentes xikito ri winaqil pa tinamit xuquje’ sib’alaj xq’alajinik ri xub’ij ri’, xuquje’ are b’iw xib’ib’anem kamisanik, rumal ri’ k’o ri q’atb’al tzij che uchapik. “Are la’ jun b’anoj tech’en tzij ri man k’ot kuyub’al chi rij ri are”, xcha’ ri taqawokanel rech Gobernación.
Eri nimatat Villeda xub’ij che ri xub’an ri are are rech kub’a ri upatanik pa saqilal pa nimab’al utzij q’atb’al tzij, rech kamajtaj b’i resaxik ri antejuicio chi rij ri achi ri’, rech b’a’ te k’u ri’ kab’an ri tzukno’jchak chi rij rech kaq’alajisax uwach, rech kachapik kak’am pa q’atb’al tzij.
Xuquje’ sib’alaj xub’ij che wari’ are jun uq’atexik uwach ri jun winaq riu’ rech kuq’atij ta uwach ri kipatanik ri q’atb’al tzij rech ya’olchajinem pa tinamit. Jeri’ xuya ub’ixik che ri eqale’ntzij ri’ are rech ya’el uchuq’ab’ ri Estado de derecho, rech kakub’isax ri b’anoj tob’anik pa juntir ubantajil rech ya’ik pa saqil ri tzijolil che ri kakiq’alajisaj uwach ri q’atb’al tzij ri’.
