Kab’an ya’olchajinem rech kub’al k’u’x pawe ik’ rech unimaq’ij tinamit ri’

Rumal b’a kopan pa 202 ujunab’ tzoqopital ub’antajil ri tinamit ri’, pa Iximulew k’o k’i taq b’anonem kab’an pa le nimaq’ij ri’ pa tinamit. Pa juntir le ik’ septiembre ri’ e k’i ri winaqilal kakitunu kib’ pa le b’anoj nimaq’ij ri’ rech k’o kakib’an cholb’inem, k’o ke’ok pa ch’akonik ri e ajpun q’ojomanem, k’o ri kakitzij ri q’aq’ rech tinamit, k’o kakijach loq ri q’aq’ rech tinamit, k’o kek’amoj b’i rech, k’o xajoj q’ojomanem kab’an ri’, ruk’ nik’aj chik.

Eri Ministro rech Gobernación, David Napoleón Barrientos, xub’ij che pa uchakunik ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) k’o ri cholchakunem kab’an ri’ rech ri ya’olchajinem winaqilal pa taq le ik’ rech ri nimaq’ij ri’. “Eri uj xaqataq ub’ixik chi ke ri taqanel rech ri ajchajil tinamit rech pa kakichomaj pa komon kuk’ ri q’atb’al tzij rech rachoch taq tijob’al pa tinamit rech ri kab’an pa taq ri cholb’inem, rech kab’inisax uk’utik ri uq’aq’ ri tinamit are rumal xopan uq’ij ub’anik ri unimaq’ij ri tzoqopib’al ib’ pa utukel q’atanik ri tinamit ri’”, xcha’.

Xuiquje’ eri Taqawokajnel rech ri Ya’olchajinem pa Amaq’ xub’ij che k’a pa le Rox Viceministerio rech Q’atenel ri K’ax ri’, ri Ministerio rech Gobernación (Mingob), e are jun pa le Comitpe Permanente Pro-Festejos rech ri Independencia Nacional ri’, rech taqim b’anon utzilem chi ke ri winaqilal pa tinamit xuquje’ rech pa aninaqil kaq’atexik wexa’ k’ot ne’ jun kak’ulmataj pa le nimaq’ij rech amaq’il ri’.

Eri katoq’axik kab’an ri’

Eri Departamento rech Tránstio rech ri wokajil ajchajil tinamit xuquje’ xuya’o jujun taq pixab’nem rech ilonem tob’anik chi ke ri kakik’am b’i ri antorchas ri’. Are wa’ ri pixab’nik xkib’ij ri’:

·     Ruk’ kawenta kachapik ri q’aq’elja’ .

·     Rajwaxik are kakoj atz’iyaq kaqapowik rech q’alaj e b’enaq.

·     Rajwaxik kanimax rilik ri retal tzij k’utb’e k’o pa taq nimab’e xuquje’ kimolom kib’ pa kawikiq’ab’.

·     Rajwaxik k’o ri ajchajil kech e b’enaq ruk’ jun k’olib’al kikunab’al xuquje’ ruk’ jun chupsib’al.

·     Rajwaxik nab’eyajnaq jun ch’ich’ chi kuwach xuquje’ jun chik ch’ich’ xa’ katereb’ chi kij utzijom uq’aq’ ri’.

·     Rajwaxik k’o kija’ kiqumum b’i xuquje’ makitij tzam pa le b’inik ri’.

Eri K’amal B’e Amaq’ pa reqele’n ri Mingob ri’ xub’an jujun taq b’anonem rech ri nimaq’ij rech pa joremal kub’al k’u’x kaq’ax ri’, are wa’ kuya’o jun nim joremal kub’sib’al k’u’x chi ke ri winaq ke’opan pa le unimaq’ij ri tinamit ri’.

Noticias Recientes