Ruk’ ronojel uchuq’ab’, nimantzij, ruk’ ronojel ranima’ xecholb’inik ri Eqa’lenelab’ Ajtijoxel, ri Puqil Binomio K-9, kuk’ ri jalajoj kawokajil ri ajchajin tinamit chi kiwach ri k’i taq winaqilal kimolom kib’ rech xkika’yej ri Cholb’inem xb’an ri’, pa le nimaq’ij rech ri juk’al uwajxaq ujunab’ xutz’aqatisaj ri Wokajil Ajchajin Tinamit (PNC), are wokajilal ri k’o nim upatanib’al pa le jikom taqanem pa tinamit, pa le junamamil kiq’ijol ya’talik xuquje’ pa le chajinem winaqilal ri’.
Eri nim cholb’inem xmajtaj loq pa le Jardín Botanico k’o pa le Avenida Reforma, zona 10, ri xok’ow pa le ruta 6 rech ri zona 4, xq’ax chi kuwach Nim Rachoch ri Ministerio rech Gobernación (MINGOB), zona 1. Pa le xq’ax wi, e are jun ri’ kicholb’inik ri bandas escolares, ri xib’ij xkiq’omasaj k’i uwach taq b’ixonem ri’ e’achb’ilam kumal ri wokajil ajchajin tinamit.
Eri Ministro rech Gobernación, Francisco Jiménez, are nab’eyajnaq b’i pa le nim cholb’inem, xub’ij k’ut, che ri nimaq’ij ri’ man rumal taj retal jun nimaq’ij wokaj ri’, xane’ are rech uloq’axik uwach ri k’aslemam chak b’anom ri’, ruk’ ronojel kachuq’ab’ kanima’ pa konojel ri reqa’lenel chajin tinamit. “Chi jujunal ix, ajchajinel tinamit, kinb’ij chiwe chi k’o nim upatan ri ichak kib’ano, ri ichuq’ab’ ikojom, ri ichak ri’ k’o retalil ri’. Kinmaltyoxij chiwe iya’om ik’u’x iwanima’, iniman tzij, iya’om iwanima’ che unimaxik uwach ri tinamit, man xaq ta ruk’ iweqam k’aqb’al ikojom tane’ iwatz’yaqb’al ri’. xane’ ruk’ suk’ilaj tzij, saqilaj tzij, ruk’ uloq’axik ri Iximulew”, xcha’.
Xuquje’ eri Taqawokajnem rech Ya’olchajinem pa Amaq’ xuq’ansaj kiq’ij ri e’utz taq winaq ketajin che chak xkiya kib’ pa kamikal. “Chi ke e jujun taq ajchajinel che ri e kaminaq, are jun nim b’isonem chi ke ri kik’ulmam ri k’ax ri’, rumal naj usachik chi kech, e’are ri’ kaqaya nim kiq’ijol ri’. Ri kib’i’ man kisach taj, ri kaqaya uq’ij ri tijowchuq’ab’ kib’anom pa le kachajixik ri winaqilal”, xcha’.
Eri K’amal B’e rech ri PNC, David Custodio Boteo, xub’ij ch eri nimaq’ij rech 28 ujunab’ xutz’aqatijsaj ri wokaj chajin tinamit ri’. “Eri cholb’inik ri’ are la’ jun k’aslik na’tib’alil, jun k’utub’al ri qawach uj k’o ri’, oj jun wokajil kaqaya ta qib’, uj ajtob’anel chech ri qatinamit, xuquje’ uj ri’ kaqaya joremal ruk’ ri ub’anik ri qachak ri’”, xcha’.