Eri utzilaj chak xb’an rumal le Subdirección General rech Análisis rech Información Antinarcótica (SGAIA) rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) k’o nim upatan xub’an ri’ rech xeq’atexik ri e molaj b’anol k’ax rech nik’aj chik nimatinamit pa uwachulew. Pa enero k’a pawe q’ij kimik, eri molaj e b’anol k’ax rech ri narcotráfico sib’alaj xkiriq Q505,739,132.93 rajil ri awan kunb’al, ri uq’atexik taq tiko’n rech awan kunb’al, ruk’ meb’il jastaq xuquje’ rajil b’otolik.
Eri runimal taq ri jastaq riqom ri’, k’o ri’ 1,395.82 upajb’alil awan kunb’al cocaína, k’o 153.50 upajb’alil chi cannabis ri’, xuquje’ k’o 5.29 upajb’alil rec crack xriqitaj ri’. Pa le uporoxik uwach ri peraj taq tiko’n rech awan kunb’al ri’, eri wokajil ajchajin tinamit xkiporoj ri’ 920,804 raqan ichaj tiko’n rech marihuana ri’, k’o 865,253 raqan ichaj tiko’n rec coca ri’, xuquje’ kk’o 4,582 raqan chi ichaj tiko’n rech amapola xriq ri’.
Pa le puqchajinem xb’an pa le comunidad Dos Zapotillos rech ri aldea Chunacté rech Livingston, Izabal; xuquje’ pa le aldea Chanalté rech San Luis, Petén, k’o 51,338 chi raqan ichaj tiko’n rech coca k’o chik uwach ri’, eri rajil are ri’ Q513,380 pa ronojel ri’.
eri katerne’xik xb’an rumal ri q’atb’al tzij, k’a pawe q’ij kimik e chapom chik e 628 chi winaqil ri’ rumal kiminom kib’ pa k’ayin awan kunb’al, e 195 chik e chapom rumal k’o nik’aj chik kimak kib’anom, xuquje’ e k’o wuqub’ chi winaqil e narcotraficantes e chapom, rech ketaq b’i pa uq’ab’ q’atb’al txij pa le Estados Unidos rech América ri’. Jeri’ xb’antaj kowonem xechapik e job’ chi molaj e’ajb’anol k’ax ri’.
Eri pwaqil xuquje’ ri jastaq riqom eri rajil kopan pa Q 2,055,229.20 ri’; $ 64,850 ri’; MX$ 6,080 ri’ xuquje’ COL$ 4,000 ri’, jeri’ ruk’ 5,537 ub’aq’ k’aqb’al q’aq’ utz kakojik, k’o 222 chi tolvas ri’, k’o 132 chi k’aqb’al q’aq’, xuquje’ 136 chi ch’ich’ keb’inisaxik. Xuquje’ k’o oxib’ chi jukub’ ch’ich’ rech pa uwi chom ja’ xriqik xuquje’ k’o oxib’ kiq’ajib’alil ch’ich’ keb’in pa kaj ri e’are kab’ixik rech taq k’amoj awan jastaq kunb’al.
Le Wokom K’amal B’e amaq’ Bernardo Arévalo pa le rejqele’n uchak le Ministerio rech Gobernación (Mingob) ri’ katajin che uterne’xik ya’ik uchuq’ab’ ri yakon kuwach le uwinaqil tinamit ri jikom kub’sal ri’ xuquje’ rech ya’ik uchuq’ab’ ri nim uq’atexik pa umolajil ri e’ajb’anol k’ax pa nik’aj chik nimatinamit pa uwachulew.