Le cholchak rech 2025 rumal le Taqawokajnem rech Ya’olchajin Amaq’ ri’ are kumaj jumolaj b’anoj ub’e’al chakunem rech pa le ya’ik uchuq’ab’ le uchak upatan le Wokajil Ajchajil Tinamit ri’ (PNC), rech le uk’exik le b’anoj taqanem pa rachoch japache’, rech kaloq’axik kipatan ri e’ajchakunel, rech ya’ik uchuq’ab’ b’anoj chajinem pa taq aeropuertos, puertos xuquje’ pa taq k’ulb’a’til rech pa amaq’il tinamit.
Le Taqawokajnel Ya’olchajinem ri’, Francisco Jiménez, pa jun nim tzijolinem ruk’ Noticiero Guatevisión xuquje’ Prensa Libre, sib’alaj xuya utzijol che ri upatanib’al rech kakojik ri kemtob’chakub’al, ri yakon ja xuquje’ ri uloq’ik ri jasta chakub’al rech kakikoj ri wokaj ajchajil tinamit pa b’anik utzilem chi kech ri winaqil xuquje’ ri ya’olchajinem pa tinamit.
Kopanb’al e’ajchajin tinamit ri’
Le Taqawokajnel Ya’olchajinem Amaq’ xub’ij che are qas e k’o na e k’i pa kajilab’al e’ajchajil tinamit kekojik, pa le katijojxik ri e k’ak’ eqa’lenelab’ rech ri wokaj e’ajchajin tinamit pa lajuj ik’ ri’, jacha le q’atam ub’anik pa le k’ak’ Taqanem rech Ajchajil Tinamit. Xuquje’, le Ministro Jiménez sib’alaj xuya utzijol che, ruk’ le utob’anik le Ministerio rech ri Defensa Nacional (MDN), are katoq’ax ukojik ri k’olib’alil rech ketijox wi le e 2 mil chi k’ak’ e’eqa’lenelab’.
Eri jun are le uloq’ik ri b’insal ch’ich’ rech q’axeb’al le winaqil, ri kejach’ich’, ri ya’ik uchuq’ab’ rech ri Unidad Aéra, ri yakon rachoch ajchajil tinamit, ri junamil uwach ri rech tzijol tzijob’enik xuquje’ ri k’aqb’al. “Eri uloq’ik ri ch’ich kejach’ich’ ri’, are ri’ kub’ij we man e k’ot e’ajchak ri’, rajawaxik keqaloq ri chakub’al rech utz ub’anik ri chajinem kab’an kumal ri e’ajchajil tinamit”, xcha’.
Ri taqanem pa japache’
Eri Jiménez xuya ucholajil ub’ixik ri’ che ri k’ak’ taqanem pa rachoch japache’, are xmajtaj pa 2024, are ri yakon ja ri’ ri qas taqim rech uk’exik uwach ri rachoch japache’, jacha ri xk’ulmataj kamik pa le Centro rech Detención rech Sib’alaj Chajiital kech Achijab’ ri’ “Renovación I”, are qas xb’an uwokik rech b’a’ kitasom kib’ ri winaq e tz’apil chi la’.
Eri k’ak’ taqanem pa rachoch japache’ are ri’ rech kaq’atexik ri q’atoj elaq’ toq’inik pwaq. Rumal ri’ le ministro Jiménez xub’ij are wa’ “ri utz” ri chak xb’antajik ech uq’atexik ri k’ax ri’, ruk’ le proyecto “Renovación I”, rech kajipixik upatanexik pa le nik’aj chik rachoch japache’.
Xuque’ le Ministro Jiménez xuya utzijol ub’ixik are tajin uchomaxik rech kaloq’ ri’ escáneres, le cámaras rech videovigilancia, xuquje’ ri cámaras corporales kachakub’al ri e’ajchajinel japache’. Rech kaya uchuq’ab’ ri chajinem pa taq rachoch japache’ xuquje’ rech kaq’atexik ri awam jastaq. “Ri jujun taq molaj japache’ pa le Costa Sur, pa juntir k’ut man k’ot chik pwaq xkik’amo, rech taq elaq’ toq’inik pwaq, k’a xkoj ri’ le Renovación I. Junam ruk’ are wa’ jun nim kaq’atexik xb’anik”, xcha’.
Chajinem pa k’ulb’a’til
Le Taqawokajnel rech Ya’olchajinem pa Amaq’ sib’alaj xuya utzijol eri ya’olchajinem pa taq ri puertos xuquje’ aeropuertos, xuna’tij ub’ixik che are la’ xuta le utob’anik le Oficina rech Aduanas xuquje’ Protección Fronteriza rech Estados Unidos (CBP, are ub’i’ pa inglés tzij), jeri’ ruk’ nik’aj chik uchakuja le nimatinamit ri’ are la’ man xaq ta ri’ ruk’ le ilob’enik pa le Aeropuerto Internacional La Aurora, ri are rilik pa juntir ub’anikilem.
Le patanel Jiménez xub’ij eri chak b’anom ri’ are uwach le b’anoj uk’ak’arsaxik le División rech Puertos, Aeropuertos xuquje’ Puestos fronterizos (Dipafront) rech ri PNC, k’o nik’aj chik fuerzas de tarea xuquje’ ub’anikilem ri chakunem pa taqawokajil kab’an ri’, ruk’ le Superintendencia rech Administración Tributaria (SAT) xuquje’ ri Ministerio ech Agricultura, Ganadería xuquje’ Alimentación (MAGA) ri’.
“Are k’o nim upatanib’al katzijob’ex ucholajil ri chajinem pa k’utb’a’t juyub’ chi uxo’l taq nimatinamit rech sib’alaj chajim ri b’anoj k’ayinem pa ruk’ taq nimatinamit apanoq ri’”, rumal ri’ sib’alaj xub’ij k’ut che ri xchomaxik are ri uq’atexik ri narcotráfico, ruk’ nik’aj chik k’ax kab’a kumal nik’aj molaj b’anol k’ax pa taq nimatinamit jacha le b’anoj ch’ijom k’ax chak xuquje’ ri q’axen winaqil b’i maj kiwujil maj kicholaj ri’.
Le chak b’anom rumal le taqawokajnel rech ya’olchajinem pa tinamit are la’ uya’om uchuq’ab’ ri wokajilal ri’ xuquje’ le ukojik taq komon tob’anem ri’. Are wa’ qas upatanib’al rech kanimaxik ub’anik ruk’ le utaqib’al cholchak ri q’atam chik ub’anik pa le ukab’ uwach junab’ rech utaqanik le wokom K’amal B’e Bernardo Arévalo ri’.