Eri Grupo de Respuesta Inmediata, rech ri unidades especializadas rech Wokajil Ajchajin Tinamit (PNC) kuk’ rajchajinel ri Amaq’ Iximulew, kakib’an ri chajinem winaqil xuquje’ rech kakiya uchuq’ab’ ri chajinem pa taq k’olib’al che ri qas kak’ulmataj wi b’anoj k’ax. Eri chajinem ri’ are kab’an chi la’ pa uk’olib’al taq ri Comisarías, 12, 15 xuquje’ 31 rech ri PNC.
Eri Ministro rech Gobernación, Francisco Jiménez, xuya nim utzijol, eri reqa’lenelab’ ri wokajil chajin tinamit kakib’an ri’ jun utzalaj uq’atexik ri’ xuquje’ kakib’an uya’ik uchuq’ab’ ri chajinem winaqil. Xuquje’ sib’alaj xutzijoj chi kaya uchuq’ab’ ub’anik ri chajinem chi la’ ri qas kak’ulmataj wi b’anoj taq k’ax, are jun ub’anik rilik ri k’ax ri’, are ub’anik ri chajinem ri’ rech uq’atexik ri molaj taq b’anol k’ax, xuquje’ rech nab’ejsab’al uq’atexik taq b’anoj k’ax.
Eri wokajil chajin tinamit, chajin amaq’ sib’alaj kuya uchuq’ab’ ri puqchajinem chi rij ri kejeb’al ch’ich’ xuquje’ kuya uchuq’ab’ kopanik rajq’atb’al tzij pa amaq’ tinamit. Eri b’anon puqchajinem k’o uq’ij kopan ub’anik chi waqataq kajb’al ri’ kumal ri wokaj ajchajin tinamit.
Chajjinem pa taq k’ulb’a’t
Ri Taqawokajnel Chajin Tinamit xub’ij, chi are chi’ xk’ulmax ri k’ax pa le aldea La Mesilla, k’o pa le Democracia, Chinab’jul, pa aninaqil xe’opan leInspectoría General rech ri PNC chi la’, xaq xu’ oxib’ q’ij xenajtib’ che ya’ik ri ub’ixikil.
“Eri q’atb’al tzij xkib’ij che we e k’o e’ajmak ri’, le ministerio kuq’at tzij chi kij ri e’ajmak ri’. Xaq ta kaqakuy kimak ri winaq che ri kakitz’ilij tane’ ub’i’ ri PNC”, xcha’.
Xuquje’ le Ministro Jiménez xub’ij, k’o nim upatan b’a’ ub’anik ri puqchajinem kimal ri wokajil e’ajchajin tinamit e’ajchajin amaq’ pa taq le rulewal ri tinamit La Mesilla, rech ya’ik uchuq’ab’ ri b’anoj chajinem pa le k’ulb’a’til k’o chi kuxo’l ri Iximulew ruk’ México, jeri’ rech k’o ri chajinem chi kech ri ri winaqil chi la’. “Ri Ix, ix aj nab’e ajchajinel ketob’anik chi kech ri winaqil xuquje’ ix, ix ajnab’e e’ajq’atenel chi kech ri e’ajb’anol k’ax chi la’, xcha’.
Ri puqchajinem
Le Ministro Jiménez sib’alaj xuya utzijol che ri chajinem winaqil are kab’an tajin ub’anik pa le nab’e q’ij k’a pa le kab’lajuj q’ij rech junio rech pa junab’ ri’. chi rij k’u ri’, xuya utzijol, che ri wokaj rajchajinel tinamit kichapom chik 1 mil chi winaqil ri k’o jalajoj kimak, k’o 98 chi k’aqb’alil q’aq’ xuquje’ ruk’ 1,231 ub’aq’ k’aqb’alil ri utz kakojik kiriqom ri’.
Pa taq uq’atexik ri narcotráfico ri’, eri Taqawokajnel rech Chajinem pa Tinamit, xuya utzijol chi xb’antaj kowonem xeriqitajik k’i rajilab’al pisob’al ruk’ taq crack, 158 chi pisob’alil ruk taq cocaína xriqik, xuquje’ k’o utiko’nib’al ichaj rech awan kunb’al xqupixik xuquje’ xporoxik, ruk’ utiko’nib’al ichaj rech awan kunb’al marihuana xriqik ruk’ taq utiko’nib’al ichaj rech coca ri’.
Le tat Jiménez nim patanel xuk’iso ub’ixik, eri uwach puqchajinem b’anom, k’o 390 rajilab’alil chi tzukunik b’anom pa taq kachoch winaq kumal ri q’atb’al tzij, xuquje’ k’o 18 puqtzukunem b’aom pa taq rachoch japache’ tz’apib’al, k’o jun nimalaj kaq’atexik ri uwinaqil ri pandilla rech ri Barrio 18 ruk’ ri Mara Salvatrucha (MS-13) b’anom ri’.