Are chi’ xtaqataj ub’anik ri chajinem xuquje’ umajik uq’atexik ri jun k’aqanem xb’an iwir pa le 24 calle xuquje’ Avenida Elena, zona 1 rech ri uk’u’x nimatinamit rech Iximulew, che ri chi la’ k’ut xk’amisax wi jun rajtzukunel ri Wokajil Ajchajin Tinamit ub’i’ (PNC), e k’o jun nim wokajil ajchajin tinamit xe’ok pa le barrio El Gallito, zona 3 rech uk’u’x nimatinamit. Are chi’ xe’opan ch ila’ xek’ul pa k’aqanik kumal nik’aj b’anol k’ax, ri pa aninaqil xeq’atexik kumal nik’aj chik wokajil ajchajin tinamit.
Eri Ukab’ K’amal B’e Amaq’, Karin Herrera, pa uwachuwuj pa kaqiq’ ub’i’ X, xub’ij sib’alaj k’ax wa’ xkam ri ajchajinel a Cleofas Ortega Guzmán, rumal katajin pa kaq’atexik nik’aj pandilleros. “Rumal ri’ xintzijon ruk’ ri Ministro rech Gobernación, Francisco Jiménez, xuquje’ junam ri kaqachomaj chi rij ri’ che ri are xkamik k’o nim retalil upatanib’al ri’”, xcha’.
Eri Ministro rech Gobernación, Francisco Jiménez, pa uwachwuj pa kaqiq’ ub’i’ X, xuq’oxomaj uyaik utzij chi ke ri unan utat, che rixoqil e chi ke ri ralk’uwal che ri le loq’ ajchajinel ri’ pa uk’aslik are jun utzilaj winaq ri’ le xkam pa le uchak patan. “Iwir, eri nik’aj e’itzelalaj taq pandilleros xkikamisaj ri eqa’lenel tzukno’jchak a Ortega Guzmán. Kimik ri’, sib’alaj k’o pa b’isonem ri taqawokajil ri’. We chanim uj wa’l pa le qachakunik ri’ xuquje’ eri qachoman uj sib’alaj keqaqa’tij nik’aj b’anol k’ax ri’”, xcha’.
Xuquje’ eri Taqawokajnel Ya’olchajinem pa Amaq’ xub’ij k’ut, pa uloq’axik una’texik ri q’atz eqa’lenel tzukno’jchak xkamik, xmajtaj jun nimalaj puqchajinem tzukunik kumal e 500 chi ajchajinelab’ tinamit pa le barrio El Gallito, are ranima’ ri keriqitaj wi jun itzelalaj molaj b’anol k’ax ri xek’aqanik. Xuquje’ sib’alaj xb’an ri kemonchak chajinem tzukunik kukk’ reqa’lenelab’ ri Wokajil Ajchajin Amaq’ Iximulew xuquje’ kuk’ ri q’atol tzij. Rumal ri’ “Ronojel b’anowem ri’ k’o ri jun kupetisaj ri’. Xuquje’ eri xaqab’an uj pa aninaqil, qastzij b’a’ maj kujetz’en taj”, xcha’”, xcha’.
Rumal ri’, eri K’amal B’e rech ri PNC, David Custodio Boteo, kuk’ rajtaqanelab’ ri ajchajinel tinamit are xunab’ejsaj rib’ chech ub’anik ri puqchajinem ri’, xuya utzijol che xb’antaj kowonem e k’o e 15 chi pandilleros xechapatajik, jeri’ k’o k’aqb’al q’aq’ xeriqitajik xuquje’ ruk¿ awan jastaq ri’. “Sib’alaj chaqe uj rumal xkam jun chi ke ri e qachi’l, pa k’ilaj taq junab’ ri’ xchakun che kaq’atexik ri nik’aj molaj b’anol k’ax. Kaqaya b’a’ qab’isonem qaloq’anik chi ke ri rachalalil pa rachoch”, xcha’.
Ri xriqitaj ri’
Pa le puqtzukunem ri’ e k’o oxlajuj (13) chi winaqil xechapik xeriqitaj pa b’anoj k’ax, e k’o oxib’ e’ab’om xechap loq xek’am b’i pa Q’atb’al Tzij rech Ke’uchomaj ri Ab’om Alitom e K’ula’lenel, xuquje’ k’o jun ali taqom uchapik ri xchap loq. Xuquje’ e k’o keb’ raqarik k’aqb’al q’aq’ xeriq loq, ruk’ julajuj (11) nim raqan chi k’aqb’al q’aq’, keb’ raqarik chi k’aqb’alil q’aq’, keb’eleb’ chi k’aqb’al q’aq’, 32 chi tolwas, 900 chi ub’aq’ k’aqb’alil rech jalajaj k’aqb’al, xuquje’ ruk’ keb’ q’ateb’al uqul k’aqb’al.
Eri wokajil ajchajin tinamit xuquje’ xkiriq lajuj chi rixja’, kajib’ q’axeb’al tzij rech eqam, jun ch’ich’ rech alijab’al pwaq rajil, 160 uware rilik k’olib’al rech awan kunb’al xuquje’ 165 chi rab’arik kunb’al rech cocaína, 85 chi ab’ajil rech crack, ruk’ jo’lajuj (15) chi ch’aweb’al rech eqam, juntir ri jastaq ri’ xk’am b’i rumal q’atb’al tzij rech katzukux utzijol upetib’alil ri’.