Pa ro’ch ri Tijob’al rech ri Wokajil Ajchajin Tinamit (PNC), xkiriq wi kib’ rajchomanelab’ ri Unidad rech Género, rech ri Tercer Viceministerio, ruk’ ri rajchakunelab’ ri Unidad rech Equidad rech Género rech ri Subdirección General rech Prevención rech ri Delito (SGPD), e are xkib’an ri tijonem rech xena’ojin chi rij na’ojil rech junamamilal, chi ke ri ajtijoxel ke’ok che ajchajin tinamit pa keb’ oxib’ ik’ petinaq are chi’ kakik’iso ri tijonem keriqitaj wiri’ rech chi rij ajchajinel pa tinamit. Eri tijonem ri’ are la’ utaqim ya’’ik uchuq’ab’ ri b’anoj tijoninem, rech ukojik ri chakub’alil rech uq’atexik ri k’ax chi ke ri ixoqib’ xuquje’ rech ri ulanik kumal ri ajchajin tinamit rech kakito’o ri ixoqib’ kiriqom k’ax xuquje’ rech uq’atexik ri k’ax kab’an pa kachoch ri winaqilal.
Pa le q’ijol ri’, xb’an ri tijonenik chi ke ri ajtijoxel rech chajin tinamit, rech katzijob’ex ri itzelal kuya ri b’anoj ch’ayonem ri’, ri na’ojilal, ri kachapik ixoqib’, alitom, ri maj ya’el pwaqil xuquje’ ri kamisan taq ixoqib’ ri’. Eri b’anowem ri’ xuquje’ rech xya ub’ixik ri na’ojilem rech ulanik ri’, kub’isam ri uto’ik uwah ri ya’tal chi ke ri uwinaqil tinamit xuquje’ rech kanimaxik ri utaqanib’al ri q’atb’al tzij. Eri cholchak ri’ are uwach ri b’anob’alil kachomaxik ri winaqilal rech ri uq’atexik ri k’ax chi ke ri ixoqib’ pa tinamit. Xuquje’ are rech utz uq’atexik ri b’anoj k’ax ri’, rech kak’amansax ri no’jk’aslemalil rech niman ib’ xuquje’ rech kaq’atexik ri b’anoj k’ax chi ke ri ixoqib’.
Eri ajno’jinel al María José Paiz, are ajtijonel ri reqale’nib’al, eri are xtijon chi rij b’anik uchak patan ri wokajil rech ri urox Viceministerio ri’, rech kanimax ub’anik ri junamamilal, xuquje’ rech kataqix katijoxik ri k’ak’ taq ajchajin tinamit rech ruk’ kino’jketa’mab’al kechajin k’ut, ruk’ ri xkich’ob’ reta’maxik rech kakito’o ri ixoqib’ ch eri kab’an k’ax chi ke ri’.