Sib’alaj tajin ketob’an pa ya’olchajinem ri Binomios K-9

Eri puq ajchajinelab’ ri’ sib’alaj e are kakikub’isaj ri k’olemal ri’ xuquje’ kakikub’isaj kik’u’x ri winaqib’ pa tinamit.

Eri 52 binomios K-9 ketajin pa chajinem tzukunik ri’ are kuwach ri eqa’lenel k’amol ub’e ri jun chik are ri tz’i’ eqa’lenel canino ri’. Ri sib’alaj xtijoxik rech kechajin pa le q’atenik ri narcoactividad xuquje’ ri wokom molaj b’anol k’ax ri’.

Eri chajinem tzukunik q’atenik ri’ are la’ k’o jun nim retalil ri chak b’anom ri’ rumal ri K’amal B’e rech Iximulew pa le Uchakunik ri Ministerio rech Gobernación ri’ (Mingob) rech yab’al uchuq’ab’il ri ya’olchajinem pa rulewal tinamit ri’.

Pa nab’e q’ij rech enero k’a pa 17 rech septiembre rech pa junab’ ri’, eri puq tzukunelab’ ri’ sib’alaj xe’ach’b’ilan pa le chajinem tzukunik xb’antaj rumal ri Subdirección General rech Análisis rech Información Antinarcótica (SGAIA) rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC). E are jun k’ut pa le b’anoj taq tzukun awan kunab’al jastaqil ri’, xuquje’ pa le kaq’atexik ri nik’aj molaj e ajb’anol k’ax ri’.

Eri Taqanel rech ri SGAIA rech ri PNC, Helver Beltetón Moscoso ri’, xub’ij che ri awan kunab’al, ri pwaq b’otolik xuquje’ ri jastaqil riqom ri’, xuquje’ ri xporoxik ri tiko’nib’al awan kunab’alil ri’ eri rajil pa ronojel are kub’an Q1,852.610,879.27 ri’. Qaraj eri 60 por ciento rech ri chakum ri’ are la’ rumal ri kichak ri binomios tz’i’ e eqa’lenel.

“Eri kichak ri puq eqa’lenelab’ chajin tinamit ri’ are la’ katob’anik pa le uya’ik uchuq’ab’ ri b’anon ya’olchajinem tzukunik rech kub’al k’u’x kek’oji pa kik’aslemalil ri winaq pa amaq’il tinamit, rech ucholaj taqilil ri taqanem tinamit, rech k’o pa ucholajil pa tinamit xuquje’ rech sib’alaj chajim ri tinamit”, xcha’ ri a Beltetén Moscoso ri’.

Eri pa kik’ulajil ri eqa’lenel ri’ k’o jun nimachak kakib’an ri’ are uwach ri b’anon chajinem tzukunik kab’an pa le wokom ja, cho taq k’ulb’a’t juyub’ pa amaq’il, pa kiqajib’al xik’ach’ich’, k’olib’al rech kopanib’al juk’ub’ ch’ich’ rech uwi palow, rech kechajin pa rachoch japache’ xuquje’ pa taq ri k’olib’alil rech jastaq ketaq b’i naj ruk’ ri kepe loq naj ri’.

Eri jun nim tob’anik ri’ are la’ xya’taj rumal ri Sección rech Asuntos Antinarcóticos xuquje’ Upatanib’alil ri Taqanem  (INL, ub’i’ pa inglés tzij) rech ri Embajada rech Estados Unidos rech América, are la’ utaqib’al ri tijonem chi ke ri k’ak’ tz’i’ e eqa’lenel xuquje’ rech sib’alaj kechajinik pa le rulewal tinamit.

Jun pa katijoxik ri’

Eri tijonem ri’ are ya’tal pa le rachoch ri tijob’al ub’i’ Escuela Centroamericana rech Entrenamiento Canino (ECEC), k’o pa Barberena, Santa Rosa, kumal ri qas e ajtijonel ri’. Oxib’ kanajtib’ ri b’anoj tijonem ri’.

Eri Curso Intermedio Nacional e Internacional rech Guía Canino ri’ k’o oxib’ uwach ub’anik  pa juntir ri b’anoj tijonem ri’, ri kaya wi uchuq’ab’il ri reta’maxik, b’anoj ri chakunem kumal ri reqa’lenel ri PNC xuquje’ ri rajchajinel ri Dirección General rech ri Sistema Penitenciario (DGSP) ri’. rech ketijox chi rij kakich’ob’ ri’, rech kakik’am uq’ab’il ri eta’manik ri’ xuquje’ rech ri kilik kachajixik kila’wchixik, kakitzuq ri tz’i’ e eqa’lenel ri’, xuquje’ rech utz kakitijoxik kakib’ano rech kakib’an taq utz tzukunik riqonem pa kachoch winaq ri k’o wi awan kunab’alil. Are rech ke’ok e ajpe’s tzukunem awan kunab’alil ri tz’i’ e eqa’lenel ri’, rech kakiriq awan kunb’alil, poq’sab’al, k’aqb’al, pwaq b’otolik, ch’aweb’al xuquje’ ruk’ nik’aj tob’chakub’al rech q’aq’nil kakoik.

Eri ajtijonel K-9 rech ri SGAIA, Carlos Luarte, xub’ij chi k’o k’i uwach taq ub’e’al ub’anikil tijonem kab’an pa le uwach taq ri tijonem ri’. “Pa le ub’anonik ri tijonem chuwe’q kab’ij chi ke tz’i’ e eqa’lenel, are rech xaq xu’ wiri’ kakisiqo ri awan kunab’al, man kakichaptaj kakib’ayij tane’”, xcha’.

“Are kekoj ri jastaq chakub’al kojom uxlab’ awan kunab’al chi rij rech kakich’ob’ kakisiqo ruk’ jun etz’ab’a’l ri ya’om ri’ rech are kakikojik chi kiwach rech kakich’ob’ utzukuxik. Eri jun b’anoj tijonik ri’ are la’ sib’alaj qas utz jacha tane’ jun b’anoj etz’anem, rumal k’ut eri tz’i’ eqa’lenel are chi’ kopan pa chak chi la’, man are taj kutzukuj awan kunab’al ri’ xane’ are kutzukuj jun ch’ak’ob’al (jun etz’ab’a’l), xcha’ ri ajtijonel.

Jewa’ ri katijoxik

Eri fase avanzada are la’ kakitijoj kib’ kakib’an ri tzukunem pa kachoch winaq are rech eri e ajk’amol b’e kuk’ ri kachi’l kakich’ob’o kaketa’maj jas ri kakib’ano rech xaq jun ki’okik ri’. Eri jun b’anonem ri’ are la’ kab’anik are chi’ chapom chik pa ya’olchajinem kumal ri e sak’ajil pa taq ri kik’olib’al winaqib’ ri’, rech te k’u ri’ ke’ok che tzukunik chi’ ri K-9 rech qastzij kakitzukuj kakiriqo ri awan kunab’alil chi’.

Are chi’ xk’is katijojxik, eri eqa’lenelab’ kuk’ ri tz’i’ e eqa’lenel junam kek’oji chinaqaj ri Nimacho ub’i’ La Laguna El Pino, ri k’o naqaj apanoq he ri rachoch ri tijob’al ri ECEC. Eri k’owb’inik ri’ are la’ kuya’ uchuq’ab’ rech kik’amom kuwach ri juk’ulaj K-9, rech pa jikomal ki’kotem kek’oji ruk’ ri k’o chi kij apanoq xuquje’ rech qas kena’w che usiqik ri’. 

Noticias Recientes