Tajin kujipij ub’anik ri K’ak’ Taqanib’al pa Japache’ rumal ri Gobernación ri’


Pawe q’ij kamik 11 rech julio, eri Ministro rech Gobernación xub’an solinik wa’katem pa le rachoch ri Nuevo Modelo rech Gestión Penitenciaria (NMGP), Fraijanes I, Guatemala ri’. Pawe q’ij ri’ eri nimapatanel rachi’l ri K’amal B’e ri k’ak’ chakuja ri’, xub’ij che ri b’anoj chak ri’ chi la’ are rech kayakik jun chik k’ak’ rachoch japache’ tz’apib’al chi’.

Pawe junab’, eri NMPG e k’o 80 e ajpache’ e tz’apim rumal, ri xetaq chi la’ rumal ri jun ajq’atol tzij, rech ketijox che uch’ob’ik b’anoj taqkil pa b’anb’al wa, rech ket’isa’manik, rech kakib’an tiko’n, rech kakisik’ uwach ri tiko’n xuquje’ rech kakiterenb’ej kakitijoj kib’.

Le puede interesar: E jo’lajuj chik e taqom pa q’atb’al tzij pa nimatinamit naj pa 2023

Rumal ri’, eri Nimapatanel rech ri Ya’olchajinem pa Amaq’, kuya uq’ij ri chak kakib’an ri Reqa’lenel Chajinem pa Japache’ Tz’apib’al ri’ ub’i’ (VTPs) xuquje’ xutoq’ij ub’ixik ri’ rech chaketerenb’ej ub’anik ri chajinem ri’ pa l ejun chik rachoch pache’ tz’apib’al.

Nimarisan uwach

Eri q’atb’al tzij rech ri NMGP, xkijach pa uq’ab’ ri Ministro rech Gobernación ri’ jun nimaja rech videollamadas, rech are kakikoj e utz ajpache’ kenimanik rech kech’aw apanoq kuk’ ri kachalaxik pa kachoch ri’, xuquje’ are sib’alaj chajital kumal keb’ reqa’lenel ri VTPs, are wa’ uwach ri b’anoj ulab’al achb’ilanik ri’.

Jeri’ xuya’o utzijl chi rij ukojik ri clínica médica rech kekunaxik ri ixoqib’ e tz’apilik pa japache’ are chi’ ke’opan ruk’ ri e ajkun xuquje’ rech wexa’ keyab’inik.

Pa le Acuerdo Ministerial 457-2016, pa le 25 rech noviembre rech 2016, are chi’ xkojik ri Unidad rech ri Nuevo Modelo rech Gestión Penitenciaria ri’; rech xtaqix ub’anik upatanelxik ri cholchak ri ch’ob’otal chak ri’ rech kakub’isax kasuk’ub’axik ri ixoqib’ e tz’apil pa japache’.

Sib’alaj rajwaxik kilik chi k’o nim upatanib’al ri na’ojil ub’anik maj b’anoj saqarem pa le japache’ tz’apib’al ri’ rech kesach uchuq’ab’ itzelb’anik kumal ri ixoqib’ e tz’apilik; rech ketob’anik pa taq le b’anonem taqkil pa le japache’ tz’apib’al ri’ ri k’o pa keqele’n ri q’atb’al tzij ri’, xuquje’ rech kechakunik xuquje’ rech kakitijoj kib’ ri ixoqib’ che ri e tz’apilik.

Noticias Recientes