Ri q’atb’al tzij rech jalajoj taqawokajil rech ri Wokom Amaq’ ketajin che ucholajisaxik uwach ri Plan Nacional rech Seguridad Vial, pa jun nim wokaj chomanem kumal taq ri wokajilal che ri kimolom wi kib’ ri e’ajchomanel chi rij ri’ rech pa kub’al k’u’x kewa’kat ri winaq ri ch’ich’ pa taq nimab’e pa amaq’ tinamit. Pa le riqonem ib’ xb’an pawe q’ij kamik, xtzijox wi chak b’anom ruk’ ri b’anow wokibal uwach pa amaq’ tinamit.
Pa le riqonem ib’ xb’an pa le rachoch ri Ministro rech ri Gobernación, chi la’ k’ut eri viceministro rech Seguridad, Roberto Solórzano ri’, sib’alaj xub’ij che k’a pa le Wokom Amaq’ ri’ tajin wi uchomaxik rech kaq’atexik ri riqon k’ax pa taq ri nimab’e. Rumal ri’, xub’ij che xmajtaj ri k’ak’ b’anikil taq rech kuya uchuq’ab’il ri cholchak ri’ xuquje’ rech uya’ik uchuq’ab’ ri uq’atexik ri riqon k’ax pa taq nimab’e.
Pa le riqon ib’ chomanem ri’, xuquje’ xya’taj utzijolil ri k’ak’ ub’ixik chi rij taq riqon k’ax pa nimab’e, ri kuq’alajisaj ri’ che xaq’an pa 16.9 % ri riqon k’ax pa nimab’e pa taq le nab’e keb’ ik’ rech 2026, pa je’taj ruk’ pa junab’ir 2025 ri’. Eri rajilab’alil ri’, kub’ij che ri kejach’ich’ e’are qas kiriqom na k’ax ri’, k’o pa 53 % ri kiriqom k’ax ri’.
Eri comisión intersectorial ri’ wokotal uwach kumal taq ri wokajilal jacha ri Wokajil Ajchajin Tinamit ri’ pa reqale’n uchak ri Departamento rech Tránsito ri’, ri Taqawokaj rech Salud Pública xuquje’ Asistencia Social ri’, ri Instituto Nacional rech Estadística, ri Dirección General rech Protección xuque’ Seguridad Vial ri’ rech ri Taqawokaj rech Comunicaciones, Infraestructura xuquje’ Vivienda rech Iximulew ri’, ri Organización Panamericana rech Wachil Winaq ri’ xuquje’ ruk’ ri Organización Mundial rech ri Salud, ri Instituto Nacional rech Ciencias Forenses xuquje’ ri Superintendencia rech Administración Tributaria ri’. jeri’ kumal kitatb’enik nik’aj chik wokajilal winaq xuquje’ ri wokajil ke’ilonik ri chajinem kub’al k’ux’ pa taq nimab’e.
Eri q’atb’al tzij sib’alaj xkib’ij che ri kemonchak ri’ kumal ri taqawokajilal are k’o nim upatanib’al ri’ rech uq’atexik taq ri k’ulmatajem k’ax pa taq nimab’e ri’ xuquje’ rech kab’an utzilem chech ri b’inem wa’katem pa amaq’ tinamit.
