Xb’an ri tijonem chi rij ri Kch’ojib’al  Ya’talil  ri  Mayab’ Ixoqib’

Eri Tijonem ub’i’ “B’anoj Yakib’al Uwach ri Kch’ojib’al Ya’talil ri e Mayab’ Ixoqib’ ri’”, are tijonik xb’an chke rajchak taq uq’ab’il ri Ministerio rech Gobernación (Mingob) ri qas xb’anik rech yab’al uchuq’ab’ ri reta’maxik ri Kch’ojib’al Ya’talil ri Mayab’ Ixoqib’, jeri’ chi rij uwach ri Cholchak rech Kchomanik ri Mayab’ Ixoqib’, e Garífuna xuquje’ e Xinka Ixoqib’.

Pa le ukab’ q’ijol rech ub’anik ri tijonem ri’, kumal ajeqa’lenel tijonik rech ri Defensoría rech ri Mujer Indígena (DEMI) xkichomaj wi jalajoj uwach  ch’ob’oj, ri xcholajisax ub’ixik. Xuquje’ xutzijox ri ucholajil ri uq’atik pa qatinamit xuquje’ pa taq nimatinamit pa uwachulew, xuquje’ xtaq ub’ixik ri chak rajwaxik kb’anik rech kakoj uq’ij ri ya’talil ch’ojib’al ri’.

Eri k’utuyeb’al uwach taq ri lajuj Kch’ojib’al Ya’talil ri Mayab’ Ixoqib’ are xb’an rumal ri rajkamal ub’e ri Unidad rech Educación xuquje’ Formación rech ri DEMI, Rosa María García, ri sib’alaj xuya ub’ixik ri kupatanij rech keto’ik xuquje’ rech kiwa’lijsax uwach kch’ojib’al ya’talil ri mayab’ ixoqib’ rech maj jun kub’an k’ax chi kech.

Eri Kch’ojib’al Ya’talil ri Mayab’ Ixoqib’ are la’ ri ch’ob’oj b’anom xuquje’ are ri toq’im uta’ik kumal ri mayab’ ixoqib’  pa taq ri uk’olib’al ktzij kch’ab’al kino’jib’al ri’ pa Iximulew. Are wa’ uwach ri’:

·           Ya’tal Nimanem Uq’ijolal Ub’antajil Uno’jib’al Qawinaqib’: Kuk’am uwach ri wokaj b’anob’alil ri uno’jk’aslemal ri jujun taq winaqib’ tinamit.

·           Ya’tal Q’alajisab’al kib’ ri Mayab’ Ixoqib’: Kub’an chke ri mayab’ ixoqib’ kakitzijob’ej ub’ixik uq’ijolal kb’antajil, jcha ri no’jib’al kch’ob’om pa kachoch kuk’ kachalal kawinaqib’.

·           Ya’tal chke Kasach ta Kiwach Kumal Nik’aj Chik No’jib’al: Eri mayab’ ixoqib’ ya’tal chke kakik’aslemaj kino’jib’alil, maj jun kesan kq’ijol ktz’iyaqb’al kumal nik’aj chik man kech taj.

·           Ya’tal chke Kakik’am Keqale’nib’al rech K’amoj B’e xuquje’ B’anoj Chomanem pa Ronojelil: Kukub’isaj kek’oji ketzijon kechoman ri mayab’ ixoqib’ pa taq keqale’nib’al rech k’amoj b’e xuquje’ b’anoj chomanem pa katinamit kawinaqilab’.

·           Ya’tal chke rech  Kakik’am ta Uwach ri b’anob’al no’jib’al kusach Uq’ij Kik’aslemal: Rech maj usachik uk’exik kib’antajil  kino’jib’al ri mayab’ ixoqib’, rech kataqixik ub’anik ri junamil kilik pa le ya’talil chke pa le wa’lijsan kib’ pa le kpatan pa le taqanem.

·           Ya’tal chke rech Kakiwa’lijsaj Uk’aslemaxik ri Kino’jib’al Kb’anb’alil rech Kuya Uchuq’ab’ ri Kb’antajil: Qas kutaqij uwa’lijsaxik uk’aslemaxik ri kino’jib’al ri kib’anob’al ri b’anik utzilem chke ri mayab’ ixoqib’, jcha ri b’anoj kik’ulanem, are chi’ kekanaj e yawab’ xuquje’ ri chajin kib’, ri kalanik, ri b’anoj kotz’ij rech ri Tak’alb’a, ri b’anoj kkunanik, ri kchak tiko’n, xuque’ ri pixab’nik kumal ri kachalal.

·           Ya’tal chke rech We Kakaj ta Kachajil: Kanimaxik rech ka’ituke’lal kib’ ri mayab’ ixoqib’ rech e are kakicha’o jachin ri kachajil kakaj, ya’tal chke rech kak’oji ri b’ochi’n ab’om kakaj rech maja’ na kek’ulanik xuquje’ e are kakichomaj we kakaj kek’ulan ri’.

·           Ya’tal chke rech Utz ke’ilik, Loq’ Kch’ab’exik  Loq’  Kilik Kq’ijolal:  Kub’an Utz Loq’ ri Kilik xuquje’ Loq’ Kil Kq’ijol kumal ri kachalal xuquje’ kumal ri winaqilab’, xuquje’ ya’talil kechab’al meb’il, rech ya’talil utz kchak xuquje’ utz katojik, jeri ya’tal q’ij rech ke’uxulan.

·           Ya’tal chke rech pa Junamil Ke’ilik: Kub’an ri’ rech junam kilik kaloq’axik xuquje’ junam b’a’ kilik ri achijab’ ri ixoqib’ pa kachoch kumal ri kachalal xuquje’ ri winaqilab’.

·           Ya’tal chke Ketijoxik pa Keb’ Tz’ij Ch’ab’alil: Rech kakikoj ri retal taq tz’ib’anem tzijonem pa junamil kuk’ taq ri winaqilab’, rech ketijox pa le ktzij ch’ab’alil xkich’ob’ pa kch’ite’nal ri may’b’ ixoqib’, jeri kch’ab’exik pa le ktzij ch’ab’alil kab’an pa taq ri wokajilal k’o pa tinamit.

Noticias Recientes