Xechapataj nik’aj winaq che ri xkitoq’ij pwaq chi ke ri e’ajk’ayinelab’ ri’

Pa le uq’ijol rech xeq’ateik ri molaj b’anol k’ax ri kakib’an ri k’ax elaq’nik chi ke ri winaqil xuquje’ pa ub’anik ri ya’ochajinem winaqilal ri’, eri Wokajil Achajin Tinamit (PNC) pa keqale’nib’al ri Wokajilal ub’i’ Nimwokajil Ajchajinelab’ E’ajq’atenel taq ri Pandillas ri’ ub’i’ (DIPANDA) xkib’an ri puqchajinem tzukunik rech xkiterne’j ub’anik ri tzukunik chi kij ri’, chi la’ k’ut xkichap wi loq e job’ chi e’ajtoq’inel pwaq ri’, xuquje’ k’o awan kunb’al xkiriq loq ruk’ taq ch’aweb’alil. Eri katzukuxik ri’ are junam xb’antajik pa Iximulew, pa Chinautla, pa Amatitlán xuquje’ pa Santa Catarina Pinula ri’.

Eri tzukunem ri’, xub’ij che ri ajb’anoj chajin tinamit ri’ eri b’ixik ub’anob’alil ri tzukunem ri junam xb’antaj ri’ pa kachoch ri winaqilal e k’o pa taq ri zonas 1, 6, 17,16, xuquje’ 18 rech ri uk’u’x nimatinamit, ri xch’ob’otaj uwach taq che chi k’o ri uk’olib’alil ri jun molaj b’anol k’ax ri’. Pa taq ri tzukunem ri’ xriqitaj wi 11 chi nitz’ k’olib’al ruk’ marihuana xuquje’ ab’aj rech crack xuquje’ ruk’ taq ch’aweb’alil, ri are ri’ kuya uchuq’ab’ ri b’anoj taq tzukunem.

Eri q’atb’al tzij xkichap loq nik’aj winaq ri’: al Greys N, 43 ujunab’, al Grecia N, 38 ujunab’, al Jaquelin N, a Wilson N, 18 ujunab’ xuquje’ al Rosa N, 23 ujunab’, e’are kab’ixik e’uwinaqil ri jun pandilla 18 ri kab’ixik e’are kakib’an toq’inik pwqq.

Eri kachapik ri nik’aj winaqil ri’ are uwach ri b’anon puqchajinem tzukunik kumal ri Wokajil Ajchajin Tinamit ub’i’ (PNC) pa le uq’atexik taq ri toq’inik pwaq xuquje’ jacha ri kuk’ut rumal ri b’ano tzukno’jchak ri’, eri nik’aj winaqil ri’ e’are kakitaqij ub’anik k’ax chi ke ri e’ajk’ayinelab’ pa taq ri k’olib’alil rech ri uk’u’x nimatinamit, ri xkitoq’ij chomapwaq chi kij ruk’ b’anoj taq xib’ib’in ib’ chi ke ta ri winaqil ri’.

Eri Ministerio rech Gobernación, sib’alaj xub’ij eri eqale’nem chak ri’ are la’ ri k’ak’ chakunem katajin ri’ rech ri uq’atexik taq ri b’anoj taq toq’inik pwaq, ri katajin utoq’ixik uq’atexik ri’ rumal are ri’ jun b’anoj k’ax che ri tajin ya’ik ub’ixik rech kaq’atexik pa Iximulew. Pa junab’ ri’, eri Wokajil Ajchajin Tinamit e k’o chik 365 chi e’ajtoq’il pwaq ri’, kuk’ e 779 chi ixoqib’ xuquje’ kuk’ e 586 chi achijab’ kichapom chik.

Noticias Recientes