Xoksax ri k’ak’ b’anoj b’iw b’ixik pa WhatsApp ri’ 

Pa wuqub’ q’ij rech junio ri’, pa le auditorio rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) xjach ri k’ak’ uwachwuj pa kemtz’ib’ ri b’iw b’ixik kumal ri winaqilal pa le 3764-1561 rech WhatsApp, ri chakum kumal ri Crime Stoppers Guatemala ri’. Eri b’anob’al ri’ are xmajtaj ukojik chi uwach ri Ministro rech Gobernación Francisco Jiménez; ri Viceministro rech  Tecnología William Cameros; ri K’amal B’e rech ri PNC, David Custodio Boteo, xuquje’ ri  k’amal b’e ri Crime Stoppers, Salvador Paiz ri’.

Eri k’ak’ uwachwuj tob’chakub’al ri’ are kub’an pa awalik kakib’ij panoq ri winaqilal pa aninaqil, rumal ri’ are la’ jun tob’chakub’al ri k’ak’ ub’anikil, ri xaq xu’ wiri’ pa uwachulew. 
Eri b’iw b’ixik ri’ are la’ kak’am panoq pa jun cholb’al chak rech inteligencia artificial ri kutaq b’i ri b’iw b’ixik chi ke ri e ajchajil tinamit ri e ajtzukno’jchak rech ri wokaj chajin tinamit. Ruk’ wari’ pa kub’alil juntir ub’ixik pa awalik kumal ri winaqil ri kakiya loq utzijol ri b’anoj k’ax ri’. 

Eri taqawokajnel Ya’olchajinem pa Amaq’, xub’ij eri utz ub’antajik ri’ kumal ri winaqilal xuquje’ ri Q’at Amaq’. “Eri k’ak’ uwachwuj ri WhatsApp ri’ katob’anik rech kuya ub’ixik pa aninaq chi ke ri PNC rech ke’opanik pa aninaqilem, are la’ jun chakub’al nim upatan rech kechapik ri e b’anol k’ax e aj iximulew ri kakitoq’ik pwaq, ri kakib’an awan k’ayin jastaq, rech ri narcotráfico, ri ch’ijom b’anoj k’ax, ri ch’ayonem yoq’inik chi ke ri winaq keq’axik”, xcha’. 

Eri k’amal b’e rech ri PNC, David Custodio Boteo, Crime Stoppers k’o nim upatan rech kaq’atexik ri b’anoj taq k’ax xuquje’ rech kechajixik ri winaqilal. “Are kub’an jun uk’utik ri chajinem winaqil xuquje’ ri ub’antajil uwokajil chajin tinamit.” Rumal ri’, eri K’amal B’e rech Crime Stoppers, Salvador Paiz, xub’ij eri k’ax ri’ are uk’exom kik’aslemal ri winaqilal. Rumal ri’ eri ub’anik utzilem chi ke ri winaqil e aj iximulew pa le jun b’anob’al chakunem kilik. “”Eri katob’anik ri winaqil ri’ k’o jun nim upatan rech uch’ob’ik ub’anikil ri jun k’ax ri’ xuquje’ rech kataqixik kichapik ri winaqil e ajb’anol k’ax ri’, rumal ri’ eri k’ak’ chaub’al are k’o jun upatan rech kakojik rech ub’ixik pa le Whatsapp”, xcha’. 

Are nim upatan ri nab’e uwach ri cholchak ri’ rech ya’talik kakikoj ri winaqilal rech kakib’ij loq ri toq’inik pwaq kab’anik, rech ub’ixik ri narcotráfico, ri ch’ijom b’anon k’ax, ri ch’ayonem winaq, ri kiq’axik ri winaq pa tinamit xuquje’ ri k’ayin awan kunab’al. Eri ub’ixik pa awalik pa aninaqil kab’an le rilik, are la’ kuya uchuq’ab’ ri kub’al k’u’x xuquje’ rech katoq’ax uchomaxik kumal ri q’atb’al tzij ri’.

Noticias Recientes