Eri q’atb’al Tzij xkitunu kichuq’ab’ rech xkiq’al ri e q’apojil rech ke’ok taq kuk’ ri molaj b’anol k’ax

Eri K’amal B’e rech Iximulew pa reqele’n ri komon chakunem pa wokajil rech ri Ministerio rech Gobernación (Mingob) xuquje’ ruk’ ri Ministerio rech Tijonem (Mineduc) xkichakuj jalajoj taq cholb’al chak xuquje’ ch’ob’otal chak ri’ rech xtaqixik kiq’alik ri ak’alab’ xuquje’ ri q’apojil rech ke’ok ta kuk’ ri molaj b’anol k’ax pane’ b’a’ kexib’ix kumal pa le rachoch taq tijonem.

Eri chakunem pa junamil ub’anik rumal ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) kuk’ rajchak ri rachoch tijob’al are la’ k’o nim upatanim pa le ya’ik uchuq’ab’ ri ya’olchajinem ri’ are chi’ ke’ok pa tijob’al xuquje’ keb’el pa kachoch ri ajtijoxel. Rumal ri’ eri rachoch taq tijob’al e k’i ri chajinel kikojom xuquje’ k’o jalajoj cholchak kib’anom rech kakiq’elo ri ajtijoxel ech ke’ok ta kuk’ ri b’anol taq k’ax, xcha’ ri q’atb’al Tzij rech ri Taqawokaj ri Ya’olchajinem pa Amaq’.

Rumal ri’, eri Ministra rech Taqatijonem xub’ij katerenb’ex ub’anik ri patan ri’ ruk’ ri Ministerio rech Gobernación (Mingob), rech ri ukojik jun riqoj ib’ rech ya’ik ub’ixik rech uq’atexik ri k’ax xuquje’ rech kaq’atexik kikojik ri ak’alab’ ri q’apojil rech rachoch taq tijob’al. Xuquje’ xya’ ub’ixik che nim upatanib’al rech katijoxik ri tat nan xuquje’ ri ajtijonelab’, jeri’ ri ak’alab’ pa le q’atenik b’anoj k’ax, rech uq’atexik we jun k’axk’onem ri’.

Pa le b’anoj chak ri’, eri reqa’lenel ri comisarías xuquje’ ri unidades especializadas rech ri PNC, xkib’an puqchajinem ri’ rech q’atenik ri k’ax chi rij rachoch taq tijob’al, rech xtaqixik ri kachajixik ri ak’alab’ e ajtijoxel are chi’ ke’okik xuquje’ keb’el pa kachoch.

Xuquje’ xb’an katijoxik ruk’ taq tzijolil pa rachoch taq tijob’al rech ri qatinamit, chi rij kiq’alik ri ak’alab’ e ch’uti’n rech ke’ok ta kuk’ ri pandillas xuquje’ rech kakitij taj ri awan kunb’al ke’uq’ab’arisaj.

Eri ak’alab’ ri e q’apojil xek’oji pa le tijob’exik xuquje’ ri q’alanem q’atenik b’anoj k’ax, ri katob’an ri’ rech kuya uchuq’ab’ ri ub’e’al b’anoj chajinem ri kojom rech uq’atexik ri k’ax, rumal ri k’ax k’ulmam ri’ are taqim uk’ub’isaxik ri kachajixik ri winaqil ri’.

Noticias Recientes