Eri e ajtzukno’jchak tajin katijojxik pa Estados Unidos ri’

Paq’ij 27 rech mayo ri’ xtz’apix uwach ri b’anoj tijonem chi ke ri 13 e ajtzukno’jchak ri’ rech Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC). Eri b’anob’al rech ri’ are xb’an pa le rachoch ri Centro rech Capacitación Nacional rech Estados Unidos rech América, k’o pa le estado rech Goergía ri’.

Eri subdirector rech Investigación Criminal (SGIC) rech ri PNC ri’ sib’alaj xuya ub’ixik ri upatanib’al ri tzukno’jchak ruk’ ri komonchak ri’ pa le kaq’atexik ri nuk’wokaj b’anoj k’ax rech taq amaq’ib’, ri narcotráfico, ri kiq’axenik ri winaqil maj kiwujil keqam xuquje’ ri ch’ijom k’ax chi ke ri winaqib’ pa juntir uwach ri’, ruk’ nik’aj chik.

Eri b’anoj komonchak q’atenik ri’ are la’ katob’anik pa le upatanexik ri Cholchak Tijonem rech ri Ub’eyal Ub’anik ri Transformación Policial ri’ ri kuwa’lijsax rumal ri K’amal B’e Amaq’ Iximulew pa le uchakunik ri Ministerio rech  Gobernación (Mingob), ruk’ utob’anik ri Sección rech Asuntos Antinarcóticos xuquje’ Runimaxik ri Taqanem (INL, ub’i’ pa inglés Tzij) rech ri Embajada rech Estados Unidos rech América pa Iximulew.

Eri utzilaj b’anoj k’utub’al ri’ chi kuwach ri keb’ amaq’ib’ ar k’o jun nim upatanib’al ri’, rumal ri’ k’a te kanoq eri taqqawokajnel rech ri Ya’olchajinem pa Amaq’ ri’ ruk’ ri Embajador estadounidense, William Popp ruk’ ri Subsecretaria rech Estado rech Asuntos rech Seguridad Civil, Democracia xuquje’ Derechos Humanos ri’, al Uzra Zeya xe’opan pa jun usolixik ri chakunem pa le Complejo rech  Precursores xuquje’ Sustancias Químicas pa le finca Estanzuela xuquje’ Navajas, San José del Golfo, Iximulew ri’. Eri q’atb’al Tzij xe’opan che usolixik chi’ rech xkilo ri chak tajin chi’. Are rech xkiya uchuq’ab’ ri q’atenik kuwach ri puq b’anol k’ax rech pa amaq’ib’ nimatinamit ri’.

Ri tijonik

Eri e ajchajil tinamit ri’ e are xetojik pa 20 q’ij ri’ kumal e ajno’jinelab’ norteamericanos pa jalajoj b’anoj ub’eyal tijonem ri’ rech kub’an utz che ri kichakunik, rech utz ri chajinem kakib’an pa le chajinem winaqil xuquje’ rech uya’ik uchuq’ab’ ri wokajil ajchajil tinamit chi rij b’anoj ri investigación criminal ri’.

Xuquje’ xkib’an k’i taq b’anob’al reta’maxik uch’ob’ik chakunem rech chi rij b’anoj tzukunik pa taq kachoch winaq e tz’apil uwach taq xuquje’ pa molaj e ajchajinelab’, ri rech chajinem, rech ke’okik xuquje’ rech keq’atenik pa taq nimaja k’olib’al e tz’apil ri’, xuquje’ rech kakich’ob’ kakito’o kib’. Jeri’ rech uch’ob’ik upisik jastaq kakiriqo, rech uch’ob’ik ya’el ub’ixikil xuquje’ rech uch’ob’ik ri cholchak rech b’anoj tzukunem ri’.

Noticias Recientes