Pa nimriqb’al ib’ konojel xechomanik rech kakitunu ub’anik ri kub’al k’u’x pa le ukab’ cha’onem pa tinamit

Pawe q’ij kamik, eri q’atb’al Tzij xkimol ib’ pa jun nimalaj kawokajil ri’ rech Seguridad Electoral rech xek’oji pa jun b’anoj chomanem rech pa kemonchak kakib’an ri k’ub’al k’u’x chajinem pa le uq’ijol ri ukab’ cha’onik pa tinamit pa le 20 rech agosto ri’. Eri chomanem ri’ are la’ xb’an pa le Salón Mayor rech ri Ministerio rech Gobernación (Mingob), zona 1 rech uk’u’x nimatinamit.

Eri riqb’al ib’ are xk’am ub’e rumal ri Ministro rech Gobernación ruk’ Rajtaqanel ri Ministerio rech ri Defensa Nacional (MDN), rumal ri Magistrada Presidente rech ri Tribunal Supremo Electoral (TSE) xuquje’ ri Fiscal General xuquje’ Jefe rech ri Ministerio Público (MP). Xuquje’ xek’oji ri Viceministros rech Gobernación, ri Escala Básica rech Dirección rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) ri’ xuquje’ kumal kajtaqo’ninel nik’aj chik wokajilal.

Eri Taqawokajnel rech ri Ya’olchajinem pa Amaq’il ri are xub’ij chewe jun b’anoj kemonchak pa wokajilal are rech xch’ob’ik ri ub’eyal ri chajinem kub’al k’u’x kab’an ri’ chi ke ri winaqilal e aj iximulew che ri ke’opan pa le cha’onik ri’ xuquje’ rech kaq’atexik ri k’ax ri’ are maja’ na, are katajin ri’ xuquje’ are ok’owinaq chik ri ukab’ cha’onem pa tinamit. “ketaq pa chajinem ri’ e 42 mil chi eqa’lenelab’ che chajinem pa tinamit, pa taq uq’ab’ tinamit che ri qas kak’ulmataj wi ri ch’ojinik kumal ri winaq”, xcha’.

Rumal ri’ eri Magistrada Presidente rech ri TSE xub’ij che pa le riqb’al ib’ xb’an wi uk’utik rech chajinem kub’al k’u’x b’anom pa kemon kumal ri wokajilal ri’ pa le uq’ijol ri cha’onem che ri xb’an pa le 25 rech junio kanoq, rech b’a kakich’ob’o le rilik ub’anik xuquje’ rech kakesaj kina’ojil che ub’anik pa kemon ri’ rech kakikub’isaj ri b’anoj cha’onik ri’ pa utzilem joremal ri’. “Chi’ k’u ri’ k’o pa jun 83% xtz’alij rajilab’a chi rij ri b’anoj ch’ojinik pa nab’e uq’ijol ri cha’onik pa tinamit xuquje’ xtzalij chi rij pa 44% ri k’ax ri’ are chi’ ok’owinaq chik ri cha’onik ri’” xcha’.

Ri choman kab’an ri’

Are wa’ uwach ri xchomax ri’ are e k’iyalaj ajchajinelab’ ketaq pa chajinem chi rij taq ri 3  mil chi k’olib’al b’anoj cha’onem kekoj pa juntir ri tinamit ri’. xuquje’ k’o uk’olib’alil ri chajinem kumal ri komon  wokaji ri’ rech uq’atexik ri b’anoj taq ch’ojinik ri’ xuquje’ rech kakub’isax ub’anik ri ukab’ cha’onem pa tinamit ri’ rech maj jun b’anoj k’ax tane’ ri’.

Rech k’o tob’anik che ri puqchajinem kab’an ri’ rech uq’atexik b’anoj k’ax ri’ rumal ri’ e are ketob’anik ri Wokajil Ajchajil Amaq’ Iximulew xuquje’ ri q’atol Tzij rech ri MP, e are jun ri helicópteros rech ri Unidad Aérea rech ri  Ministerio rech Gobernación (Unagob) kechajin pa kaqiq’ chowe kaj pa taq tinamit ri’, rech kataqixik ub’anik jun utzilaj chajinem chi ke ri winaqilal pa tinamit, are maja’ ri’, are katajin ri’ xuquje’ are ok’owinaq chik ri nim cha’onem ri’. 

Noticias Recientes