Sib’alaj tajin kaq’atexik ri elaq’omab’ ri’ rumal ri Gobernación

Eri ya’olchajinem kumal ajchajil tinamit are to’b’al uwach kik’aslemal kijastaq ri winaqilal.

Eri ya’olchajnem rumal ri Subdirección General reh Investigación Criminal (SGIC) rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) pa uq’atexik nik’aj e b’anol k’ax pa rulewal taq tinamit, k’o jun nim q’atenik xub’an chi ke ri molaj b’anol k’ax. Rumal ri’ xb’antaj kowonem xechap e 110 ci molajil b’anol k’ax e ajtoq’il pwaq chi ke winaq pa 2020 xuquje’ pa 2023 ri’. Xuquje’ pawe uq’ijol ri’ xechapi e 1181 chi uwinaqil e b’anol k’ax, chi ke e k’o uwinaqil pandilleros rech ri Barrio 18, rech ri Mara Salvatrucha (MS) xuquje’ kuk’ nik’aj chik.

Eri K’amal B’e rech ri PNC, David Custodio Boteo, sib’alaj xuya utzijolil ri ya’olchajinem xb’an kumal ri ajchajil tinamit rech uq’atexik ri b’anoj k’ax ri’ xuquje’ pa le kub’al k’u’x ya’olchajinem chi ke ri winaqilal. Pa 2024 ri’ are kaya uchuq’ab’ ri komon chajinem rumal ri q’atb’al tzij rech ri Taqawokajil Japache’ Tz’apib’al ub’i’ (DGSP) xuquje’ kuk’ nik’aj chik wokajil chajinem, rech taqim uq’atexik taq ri toq’inik chi ke winaq xuquje’ rech uq’atexik kuwach ri e ajb’anol k’ax keriqitaj pa rachoch japache’ tz’apib’al ri’”, xcha’ ri Boteo.

“Pa 35 rajilab’al ri ch’aweb’al rech ri toq’inik pwaq  b’anom pa rulewal qatinamit, are kumal ri kakojom kib’ che e ajb’anol ri k’ax”

Xcha’ ri David Custodio Boteo

Nimk’amal B’e rech ri PNC

B’iw ub’ixik loq

Rumal ri’ eri K’amal ub’e chajin tinamit xub’ij eri ch’awenik pa taq ch’aweb’al chi ke ri winaqlal are la’ jun nim k’axk’olil, rumal k’ut jeri’ kakib’an panoq chi ke ri winaqil rech kakita kitzijol panoq, rech te k’u ri’ kakijipij ub’ixi pa uwachwuj tzijolinik rech kakib’ij chi ke che echajim kumal nik’aj b’anol k’ax, rech kakitoq’ij panoq kakitoj pwaq pa kaq’ab’ pa ja k’olme’r pa tinamit.

Xuquje’ ri Boteo xe’uq’al ri winaqil ri’ rumal k’ut eri kakib’an toq’inik pwaq are kumal ri pandilleros ri’ ri kakimin xib’inik chi ke rech kakitoq’ij ri pwaq ri, rumal ri’ are la’ rajwaxik eri winaqilal kakiya b’a ub’ixik pa le 1574 rech antiextorsiones. Are la’ kak’ul ub’ixik ri’ rech b’a katzukux ri b’anoj k’ax ri’ kumal ri tzukunel chajin tinamit rech uq’atexik xuquje’ rech katerenb’exik ri b’anoj k’ax xuquje’ rech kechapik ri kakib’an ri k’ax chi ke ri winaqilal xuquje’ chi re kijastaq meb’il pa tinamit.

Ri q’atenik tajin

Eri wokajil ajchajil tinamit xuquje’ xkiq’al ri ub’anik ri k’ax pa taq k’olib’em pa tinamit aj iximulewal. Are la’ rech ya’el ub’ixik chi ke ri winaqil tinamit, rech kajipixik unak’ik pimawuj rech ub’ixik cho taq xan chi ke e ajk’ayinel, e ajchoq’e e ajb’inisal ch’ich’, chi ke ri taxistas xuquje’ e ajk’ul winaq chi rij ri upatanib’al we kakiya loq ub’ixik ri’ xuquje’ we ketob’anik pa le uq’atexik taq b’anoj toq’inik pwaq chi ke winaq ri’.

Eri rajtzukunel ajchajil tinamit sib’alaj tajin kakisak’ajij ub’anik ri ya’ltzijolil pa kemon taqawokajil ri’ ub’i’ “Kinya taj pa qajik nub’i’ rech nupwaq pa ja k’olme’r”, rumal k’ut qaraj are la’ kakoj che tojb’al ri toq’inik pwaq pa ja k’olme’r, k’ax ri’ jachin kaya  kib’i’ kachalal pa qajik ri k’o ja k’ome’r, wexa’ rech kakoj che ukolik ri pwaq toq’im kumal ri b’anol k’ax. Rumal ri’ k’o nim upatanib’al ri tob’anik ruk’ ri PNC xuquje’ ri winaqilal are la’ k’o nim upatanib’al we ketob’anik pa le uq’atexik ri jun k’ax pa tinamit.

E 110 molaj b’anol k’ax toq’inik pwaq xeq’atataj pa le utaqanik ri wokom k’amal b’e nimatinamit ri’.

Noticias Recientes