K’o jun tzukunem xb’antaj pa le Rachoch Japache’ Tz’apib’al kech Achijab’ xuquje’ Ixoqib’ “Los Jocotes”, k’o pa Zacapa ri’, rech b’a’ xtaqixik uq’atexik pa kemonchak ri b’anow taq k’ax ri’, rech pa amaq’el kab’an ri chajinem pa japache’ tz’apib’al, rech keq’atexik ri nik’aj molaj tzijob’enik kumal nik’aj b’anol k’ax, xuquje’ rech ya’ik uchuq’ab’ ri b’anow chajinem k’a le rachoch ri japache’ tz’apib’al.
Jacha xb’an ri taqom chajinem ri’ xuquje’ xb’an le rilik ri kitzijol chi jujunal le winaq e tz’apilik pa japache’ ri xetaq b’i pa nik’aj chik rachoch japache’ tz’apib’al pa Iximulew. Eri b’anonem ri’ are la’ xuya pa retalil rech xb’antaj ri kilik pa saqil nik’aj e’ajb’anol k’ax, xuquje’ xb’an uq’atexik ri b’anow taq toq’inik pwaq ri kab’an loq k’a pa japache’.
Pa jujun taq nimaja rech pa japache’ tz’apib’al ri’ le xsolix kumal rajchajinelab’ ri Grupo Élite rech ri Sistema Penitenciario (SP), pa kemonchak kuk’ le je’lalaj rajchajinelab’ ri Wokajil Ajchajin Tinamit (PNC) kuk’ ri rajchajinelab’ ri Taqawokajil rech Ajchajin Amaq’ Iximulew. Pa le tzukunem ri’ e’are jun xetob’an le Binomios K-9, ri k’o jun ajk’amal b’e ruk’ jun tz’i’ ajtzukunel chi ke ri’.
Eri xb’antaj ri’ are la’ rech kab’an ri chajinem kub’al k’u’x rumal ri Amaq’ rech katerne’xik usuk’umaxik ri ub’anikil ri k’ak’ taqanem pa japache’ tz’apib’al. Xuquje’ rech kesach uchuq’ab’ ri b’anow k’ax, ri kipwaqil nik’aj e b’anol k’ax ri’ pa le ukojik taq ri ch’a’web’ab’al ri eqam, ri pwaq b’otolik, ruk’ nik’aj chik jastaq maj pa usaqilal ub’aniki ri’.
