E 4 mil winaq e tz’apilik pa japache’ xkimaj katijoxik kib’ pa 2024 ri’

Pa 22 rech enero, e k’o 4 mil chi winaqil e tz’apilik pa japache’ rech 19 rachoch japache’ tz’apib’al rech ri Sistema Penitenciario (SP) rech ri Ministerio rech Gobernación (Mingob), xkimaj katijoxik kib’ pa 2024 ri’, e are k’ut ri xeto’ik rumal ri loq’ tijob’al ri’ Instituto rech Capacitación xuquje’ Productividad (Intecap) xuquje’ rech ri Universidad Rural rech Iximulew (URG).

Eri al Heydi Morales, coordinadora rech ri Departamento rech Educación rech ri SP, xub’ij che ri winaqil e tz’apil pa japache’ xyakataj ri kanima’ rech kakimaj b’i pa jumul chik kakitijoj kib’, are wa’ rech k’o k’ak’ kaketa’maj xuquje’ rech k’o k’ak’ tijob’al ib’ chi kuwach ri’.

“Pawe q’ij kimik pa le Nimrachoch ri Japache’ Tz’apib’al Pavoncito xuquje’ Pavón, k’o pa le NImalaj Complejo Fraijanes, Iximulew, chi’ k’u ri’ e k’o k’iyalaj chi e ajpache’ xq’alajin chi ke rech kakaj kakitijoj kib’, are rumal k’ut e k’o 32 chi winaqil e tz’apilik xya’taj kiwujil rech xkitijoj kib’ che reta’maxik kemaltz’ib’ computación ri’ are tijonem xkoj k’a pa junab’ir”, xcha’ ri al Morales ri’.

Eri 41 chi e ajtijonelab’ ri ajpache’ e tz’apilik ri xetijoxik xuquje’ xe’etax uk’otik kichi’ keta’mab’al ri’ rech xilik che e utz che ri katijoxik ri kachib’il pa japache’ ri’.

Eri tijonem kakib’an ri’ are rech utoq’axik tijonik ri’, rech kakiya bachillerato, rech bachillerato chi ke ri’j winaqil xuquje’ rech uwi nimatijob’al pa uwachwuj pa kaqiq’ q’aq’nil ri are xmajtaj ukojik pawe junab’ ri’ pa rachoch taq ri japache’ tz’apib’al rech pa qatinamit.

Eri Marco Antonio Gutiérrez, ajtijonel rech nimatijonem rech Pavón, eri upatan rech kuwa’lijsaj kanima’ ri e kachi’l xuquje’ rech kakimaj chi b’i katijoxik kib’ rumal k’ut ajb’achiller ri are kimik.  “in ajtijonel chik pa le rachoch japache’ tz’apib’al, in k’o pa le urox uq’atil ri tijonem rech Licenciatura rech Ciencias Jurídicas xuquje’ Sociales pa le Nimatijob’al Rural rech Iximulewal.

Wa’lijsan ib’

E k’i ri xkib’ij sib’alaj kaki’kot kanima’ xuquje’ rumal ri tob’anik xya’taj chi ke kumal ri q’atb’al tzij rech ri Mingob xuquje’ kumal ri rech SP rech b’a kakitanab’ taj kakitijoj kib’ rumal b’a e qas e wa’lib’alil runimal rech kakitijoj kib’.

Eri jujun chi ke ri xtatb’exik kitzij man keta’m taj kakisik’ij kakitz’ib’aj uwawuj xuquje’ rumal k’o ri kichak tjain kakib’ano e are k’ut kimik e k’o pa ukaj uq’atil majib’al tijonem xuquje’ xuquje’ e k’o ri nik’aj chik ketajin chik pa urox uq’atil tijonem. 

Noticias Recientes