E k’i taq chik ri ch’ich’ xkiriq k’ax pa Awas Q’ij 2024 ri’

Eri reqa’lenelab’ ri Departamento rech Tránsito rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (DT-PNC) xkib’an k’i taq puqchajinem tzukunik rech unab’ejsaxik k’ulmatajem k’ax xuquje’ rech xb’an ri ya’olchajinem pa Awas Q’ij ri’, rech uq’atexik riqon k’ax kumal ri ch’ich’ pa taq ri nimab’e ri’, man je ta ri’ xb’an pa 2023. Are wa’ tzijol xya uloq rumal ri Observatorio Nacional rech  Seguridad rech Tránsito (ONSET), rech ri 24 pa le 31 rech marzo kanoq rech pa junab’ ri’ pa rulewal tinamit aj iximulew.

Xuquje’ k’o jun nimakajilab’al ri winaq man xesakataj ta chik, xekam ta chik pawe q’ij ri’. pa 2024, k’o 238 xkiriq k’ax ri’ e k’o 302 man je ta ri’ ruk’ ri xkiriq k’ax pa junab’ir kanoq. Rumal ri’ e k’i ta chik winaqil xekam pa taq ri nimab’e, man je taj ri xkiriq k’ax pa taq we q’ij ri’ rech pa junab’ir.

Kajib’al ri xkiriq k’ax ri’
E pa taq tinamit che  ri xk’ulmataj wi k’i taq riqon k’ax pa nimab’e pa taq we q’ij ri’ qas chi la’ k’ut pa Iximulew xkiriq wi k’ax ri 31% xuquje’ pa Escuintla, e k’o 22% ri’, pa taq nik’aj chik tinamit e k’o pa 47% ri’. Eri nik’aj chik uwach riqon k’ax pa nimab’e are pa jun 52% ri’, eri xetak’mix kumal ch’ich’ pa 24% xuquje’ eri xejililil pa nimab’e are pa jun 15% ri’, e k’o nik’aj chik xkisolkopij kib’, e k’o xkitawij kib’, e k’o xeb’e pa le ul pa le siwan, ruk’ nik’aj chik e are pa 8% ri’.

Eri kejach’ich’ xkiriq k’ax pa jun 50% ri’ e are k’ut qas xkiriq na ri k’ax pa taq nimab’e, e terenb’em kumal ri ch’ich’ xkiriq ri k’ax pa taq nimab’e pa le Awas Q’ij pa rulewal qatinamit, e teremb’em pa jun 19% kumal nik’aj chik ch’ich’, eri picops e 9% ri xkiriq k’ax, te k’u ri’ e terenb’em kumal ri camionetas ri keb’in pa taq juyub’ pa jun 8% ri’- Ruk’ ri rajilab’al ri’ kak’ut uwach ri chak tajin ub’anik kumal ri wokaj e ajchajil tinamit ri kiterenb’em uya’ik uchuq’ab’ ri chajinem pa taq nimab’e rech kakiriq ta chik k’ax pa taq nimab’e ri ch’ich’ ri’.

Noticias Recientes