E k’o 1 mil 500 chi winaqil rech jalajoj taq nimatinamit xechap b’i rumal Migración pa le junab’ 2021

Eri Ministerio rech Gobernación pa le upatanil ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) k’o pa nim puqchajinem pa k’ulb’a’t juyub’ pa amaq’il rumal kipetib’al ri nim puqil winaq centroamericanos chi’, rech kq’atexik ri’ e k’o k’i reqa’lenel ri Unidades Especialistas xuquje’ reqa’lenel ri comisarías ri, chi’ k’u ri’ xb’antaj kowinem xechap b’i pa migración ri’ pa konojel e k’o 1 mil 547 chi winaqilal rech ri jalajoj taq nimatinamit ri’.

Are wa’ uwach ri cholchak xkoj chi’ pa jalajoj k’olib’al pa we amaq’, k’o jo’lajuj chi k’olib’alil b’anoj tzukunem ya’olchajinik xkoj chi’ che ri xkil wi kitzijol ri winaqil xuquje’ ri k’o xechap wi loq rumal maj kuwujil keqam xe’ok loq pa we amaq’, rumal ri’ xek’am b’i pa migración ri’.

Eri Edwin Monroy, rajtzijolinel ri wokajil ajchajil tinamit,xub’ij ri’, pa le k’isb’al wuqq’ij e k’o 6 mil chi winaqil e petinaq loq pa jalajoj taq amaq’ nimatinamit xe’ok loq pa le Fronteera El Florido, Chiquimula, man k’o kuwujil keqam loq rech keq’ax tane’ ri’.

Eri PNC ri’ pa amaq’el tajin puqchajinem rumal pa taq ri k’olib’alil cho taq k’ulb’a’t juyub’ pa amaq’ ri’, rumal ri’ eri tzijol rech ri nab’e q’ij k’a pa le 18 rech enero ri’ xechap b’i pa migración e 1 mil 457 chi winaqilal ri’, e k’o 410 chi ke kutukel xkaj xetzalij b’i pa taq katinamit xuquje’ e k’o 1 ml 137 keriqitaj pa k’ulb’a’t juyub’ pa amaq’il ri’, e 939 e ri’j winaq xuquje’ e k’o 198 e ak’alab’ chi ke ri’.

Konojel k’ut ri winaqil e ajq’axel pa amaq’ ri’ che ri xetaq b’i pa migración ri’ xk’iy pa kajilab’al pa k’isb’al taq q’ij ri’, rech ri 14 pa le 18 rech enero ri’ e k’o 955 chi winaqil xechap ri’ chi ke ri’ e k’o 909 e hondureños ri’, e k’o 41 e salvadoreños, xuquje’ e k’o jo’ob’ e nicaragüenses ri’.

We kamik ri’ eri nimalaj pa kipuqjil winaq e ajq’axel ri’ keriqitaj pa le km. 177, pa Vado Hondo, Chiquimula ri’ chi’ k’ut xkoj wi jun nim riqb’al ib’ rech kechomaxik, pa we ri’ xetatb’enik ri k’amal b’e rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit, ri k’amal b’e rech ri Wokajil Ajchajil Amaq’ Iximulew, ri q’atb’atlzij rech ri Instituto Guatemalteco rech Migración, Procuraduría General rech ri Amaq’il, ri q’atol tzij chomanel rech Procuraduría rech ri  Derechos Humanos xuquje’ ruk’ ri Gobernador Departamental ri’.

Eri q’atb’altzij rech Migración xkib’ij, chinaq winaq kape loq pa rulewal tinamit aj iximulew ri’ rajwaxik reqam loq ri wujil ri’: ri Prueba PCR o antígeno ri kub’ij man k’ot  COVID – 19 chech ri’, ruk’ ri wujq’axib’al pa we amaq’ ri’ xuquje’ eri ak’alab’, rajwaxik keqam kuwujq’axib’al pa amaq’ ri’ xuquje’ e achb’ilam b’i kumal ri kitat nan ri’.

Noticias Recientes