Eri DIPRONA xuriq 1432.02 chi etok’al rij che’ qupim maj pa usaqil ri’

Eri jun chi ke ri tzukunem ketajin che ub’anik ri reqa’lenel ri Wokajil Ajchajil K’ache’laj (DIPRONA) rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) are uq’atexik ri qupinche’ maj pa usaqil kumal winaq ri’ xuquje’ ri kakesaj che’ tz’alam pa we amaq’, rumal ri’ pa amaq’el katajin ri b’anoj tzukunik pa taq le k’ache’laj xuquje’ pa taq ri che’laj ri’ rech taqim uq’atexik jun b’anoj k’ax chech ri che’laj ri’ kumal taq winaqilche ri tajin kakib’an k’ax pa taq le k’ache’laj pa we amaq’.

Eri taqanel rech ri División ri’ sub comisario Edgar De la Cruz Hernández, ri k’o eqa’lenelab’ pa reqale’n, kub’ij pa ronojel taq q’ij ri’, e k’o e k’o chi winaqil e aj ixim ri’ tajin kakichap b’i pa q’atb’altzij rumal tajin kakib’an k’ax che ri k’ache’laj pa amaq’ ri’.

Eri rajilab’al xya’taj utzijol rumal ri DIPRONA che pa we junab’ ri’, k’o chik 1,432.02 chi etok’al rij chi che’ qupim chik maj pa usaqil ri’, are wa’ xb’antaj kowinem xilotaj ri’ rumal ri b’anoj tzukunem tajin kab’an pa taq le k’ache’laj ri’ che ri k’ax kopan jun tane chi’.

Eri rajilab’al xya’taj ub’ixik ri’ are kub’ij che ri che’ e qupim ri’ k’o 640.57 chi etok’al rij ri’ b’alajisam ri’, xuquje’ k’o 390.02 chi etok’al rij chi che’ ri’ qupim ri’, k’o 38.12 chi etok’al rij chi che’ tz’alam kojom che raqan karal, k’o 260.79 chi etok’al rij che’ rech si’ b’anom ri’ xuquje’ k’o 6.2 chi etok’al rij che’ tz’alam b’anom flich chech ri’.

Xuquje’ k’o 13.17 chi etok’al rij che’ rech Mangle qupim ri’, k’o 25.12 chi etok’al chi che’ rech Rosul qupim ri’, k’o 29.53 chi etok’al chi che b’anom q’ata’l chech, k’o 3.5 chi etok’al chi che b’anom q’ol chech xuquje’ k’o 2.5 chi etok’al chi che’ qupim k’i uwach okisam wiri’.

Eri taqanel De la Cruz Hernández xub’ij che k’o nik’aj uwach che’ ri’ e qupim maj pa usaqil ri’ jacha’ ri Kowilaj che’, chaj, k’isis, Matilisguate, Conacaste, Pucté, Marillo, Caoba, ruk’ nik’aj chik ri’ xuquje’ k’a te kanoq e k’o jo’ob’ e ajqupil che’ e ajb’anol k’ax chech ri k’ache’alj ri’ xkiqupij jun Nim Inup, pa Santa Bárbara, Suchitepéquez ri’.

Eri tzukunem ri’ are katajin ri’ maltyox b’a’ c hi ke ri e ajchajinelab’ e taqom b’i chi’ kumal ri wokajilal pa juntir we amaq’ xuquje’ are wa’ komonchak katajin kuk’ ri taqawokajilal jacha’ ri Instituto Nacional de Bosques (INAB) xuquje’ kuk’ e k’i q’atb’altzij rech pa taq tinamit xuquje’ kuk’ ri winaqilal e ajchomanelab’ rech taq tinamit ri kakib’an utzil chech wari’ xuquje’ ri man kikaj taj kab’an tane’ k’ax che ri k’ache’laj ri’.

Eri q’atb’altzij kakib’ij pa le b’anoj tzukunem ri’ esam chi ke ri e ajqupil che’ k’o pick ups esam pa kiq’ab’, k’o ch’ich’ b’anol eqa’, k’o loto sierras, ikaj, ch’ich’ rech qupib’al xuquje’ k’aqb’alil esam kuk’ ri keqam ri’ ri are kakikojo aretaq kakilo kechapataj loq.

Eri q’atoj tzij chi kij

Jacha’ ri kub’ij le taqonatzij pa qatinamit ri’, eri taqanem rech chajin k’ache’laj kub’ij, chinaq kirqupij ri che’ man ya’tal taj kiqapuxik k’o nim tojb’al kiq’at chi rij ri’, kutoj umak pache’ ri’ are jun junab’ pa waqib’ junab’ ri’, xuquje’ kutoj ri’ Q2 mil pa Q50 mil chi pwaqilem chi rij jun  b’anoj k’ax ri’.

Noticias Recientes