Eri Gobernación xopan pa le nab’e nim riqonem kuk’ ri Q’atb’al Tzij rech Q’axeb’al pa Amaq’ 2024 ri’

Eri Gobernación xopan pa le nab’e nim riqonem kuk’ ri Q’atb’al Tzij rech Q’axeb’al pa Amaq’ 2024 ri’

Pa le 21 rech enero ri’, xb’an ri nab’e riqb’al ib’ kumal ri Q’atb’al Tzij rech Q’axeb’al pa Amaq’ 2024 ri’, rech taqim upatanexik ri jun cholchak rech kaq’atexik ri e puq winaqil e ajq’axel b’i pa qatinamit. Pa le riqob’al ib’ ri’ are jun xopanik ri Gobernación, Francisco Jiménez xuquje’ ri  quinto viceministro Antinarcótico, Werner Ovalle ri’.

Le riqonem ri’ are xk’am ub’e’al rumal ri ukab’ k’amal b’e amaq’il Karin Herrera xuquje’ kumal ri taqawokajnelab’ rech Relaciones Exteriores ri’, rech Desarrollo Social ri’, rechTrabajo xuquje’ Previsión Social ri’. Jeri’ rumal ri Consejo Nacional rech ri Migrante xuquje’ rumal ri  Instituto Guatemalteco rech Migración ri’.

K’a pa le 19 rech we ik’ ri’, eri q’atb’al tzij migratorias ri’ sib’alaj tajin ketajin pa kemon chomanem kuk’ ri taqawokajil rech Honduras rumal ri nab’e puq winaqil e ajq’axel ri’ ri xel loq k’a pa le terminal kech ch’ich’ rech San Pedro Sula, rech rulewal tinamit rech Cortés, ri ke’ok’ow wi che ri kib’e rech kab’e pa Estados Unidos rech América.

Rumal wa’, eri rajtaqo’ninel ri Migración ri’ kuk’ reqa’lenel ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) xkikomonij jun puqchajinem pa le q’a’mb’e Motagua, Río Hondo, Zacapa xuquje’ pa le kilómetro 305 rech ri nimab’e Atlántico, Izabal ri’. Eri q’atb’al tzij are kinaqjim unimaxik uwach ri ch’ojib’al ya’talil chi ke ri winaqil che ri keq’axik, emu wa’ kataq ub’anik pa le Código rech Migración ri’. 

Noticias Recientes