Eri Gobernación xuya’ ub’ixikil ri chajinem winaqil ub’anim chik pa Iximulew ri’

Eri ministro rech Gobernación, David Napoleón Barrientos, ruk’ ri primer viceministro, Carlos Franco Urzúa, ri tercer viceministro, Ronald Portillo, ri quinto viceministro, Fernando Rodas ri’ xuquje’ ri taqanelab’ rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), xek’oji pa le nimatzijob’enik: Ujachik uwach ri Cholchak ub’anom chik ri Ministerio rech Gobernación 2022-2023 ri’, chomam rumal ri Fundaci´n rech ri Upatanexik ri Iximulew (Fundesa) ri’.

Pa le ub’e’al chakunem b’anom rumal ri taqawokaj ri’ are uwach wari’, ri uloq’oxik kuwach kichak e ajchajil tinamit, ri ri komon chomanem pa taqawokajil, ri komon b’anoj chakunik, ri tzukno’jchak chi kij e ajb’anol k’ax xuquje’ ri cholchak q’atatal chik ub’anik ri’.

 “Eri ya’olchajinem taqom ub’anik kumal ri q’atb’al tzij rech ri ya’olchajinem pa Amaq’, are la’ ub’anom rech tajin kaq’atexik ri narcotráfico, ri nuk’wokja kamisanem, ri q’atenik k’ax xuquje’ ri chajinem cho taq fronteras rech pa we Amaq’2, xcha’ ri ministro Barrientos.

Rumal ri’ eri ajpatanel xub’ij ri’: “Jcha ri Rajilab’alil xya’taj rumal ri Insight Crime rech ri kamisanem pa 2021 rech América Latina xuquje’ El Caribe, Iximulew ri’ xk’ulmataj pa 16.6 ri’, are ri’ ri qas qajinaq na chuwach ri b’anom pa taq nimatinamit e k’o apanoq, ri k’o qas chi uxe’ ri 25.56 ri’ xuquje’ pa nimperal rulewal rech 19.16 ri’. Eri rajilab’al ri’ are la’ uwach ri chak b’anom rumal ri Wokom Taqawokaj rech Iximuelw xuquje’ rumal ri Ministerio rech Gobernación ri’”.

Rumal ri’ eri taqawokajnel ya’olchajinem pa Amaq’ xub’ij: “Eri uloq’oxik kuwach ri ajchajil tinamit are k’o nim upatanib’al ri’, rumal ri’ pa le 15 rech julio ri’ kajaq uwach ri rachoch tijob’al wa pa taq ri comisarías 11 xuquje’ 16, are chi’ eri e ajchajil tinamit che ri kechakunik kaya kiwa kirikil tojom taj. Xuquje’ ri e ajchak rech ri renglón 011 rech ri taqawokajil ri’, kaya’ uwi’ kajil ri’ are ok’owinaq chik 17 chi junab’ ri”.

Eri ministro Barrientos xub’ij “Are xjach ri nab’e 350 pa upuqil chi kejach’ich’ pa taq comisarías rech ri Distrito Central, pa le nab’e panik’aj junab’ 2023 ri’, ch’ob’om chik kajachik 3000 chi kejach’ich’ chi ke ri wokajil ajchajil tinamit.

Pa taq le talleres rech ri Departamento rech Material Móvil (DMM) rech ri Subdirección General rech Apoyo xuquje’ Logística (SGAL) ri’, e suk’ub’am chik 40 chi ch’ich’ rech ajchajil tinamit rech ri comisarías rech ri wokajilal. Xuquje’ ch’ob’otal chik rech kesuk’ub’ax jo’lajuj chi ch’ich’ pa taq ik’ ri’”.

Pa k’isb’alil, eri taqawokajnel rech ri ya’olchajinem pa Amaq’ sib’alaj xub’ij chi ke ri winaqil rech chakib’ij b’a’ loq pa le 110 rech ri PNC xuquje’ pa le 1561 rech Crime Stoppers, rumal are k’o nim upatanib’al rech kaq’atexik ri e ajb’anol k’ax, ri narcotráfico ruk’ juntir ri b’anoj k’ax pa we Amaq’.

Noticias Recientes