Eri Ministro xub’ij tajin kuya uchuq’ab’ ri Cholchajinem ri’

Eri ministro rech Gobernación, David Napoleón Barrientos, xk’oji pa le uk’olib’al q’axenem tzij rech Noti 7 ri’ rech xutzijon chi rij ri ya’el uchuq’ab’ ri ya’olchajinem ri’. Pa le ub’ixik ya’ltzijolinem ri’ xub’ij eri uwach taq ri uchak tajin kub’ano, k’o ri uloq’axik uwach kchak konojel ri reqa’lenel ri Ministerio rech Gobernación (Mingob), rech k’ax ta kakijipij kib’ pa b’anoj chajinem; xuquje’ rech ya’el uchuq’ab’ ri chomanem pa taqawokajilal ruk’ ri Ministerio Público (MP) xuquje’ ruk’ ri Ministerio rech ri Defensa (Mindef).

Xub’ij, rumal ri’ tajin kaya uchuq’ab’ ri Investigación Criminal rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), rumal ri’ e chapom chik e 32 chi molaj e ajb’anol k’ax, che ri tajin xkitoq’ij pwaq ri’.

Xuquje’ xub’ij eri ya’olchajinem winaqilal are xtaq ub’anik upatanexik pa le uq’ijol ri cholchajinem ub’i’ Plan Operativo Táctico Integral 13-2022 rech ri b’aoj chajinem pa taq k’ulb’a’t juyub’ amaq’il, rech kq’atexik nik’aj pandilleros salvadoreños ri’.

Xuquje’, xub’ij eri chajinem rech jikomal pa tinamit are k’o pa le choltaqanem ub’i’ Plan 19-2022 Chajinem chi ke Winaq Katoj ri Bono 14 chi ke xuquje’ rumal ri’ e k’o 775 chi eqa’lenelab’ ketajin che tob’anem pa le korlim ya’olchajinem pa Ixchiguán y Tajumulco, San Marcos ri’.

Eri Barrientos Girón xub’ij chi rij ri ya’olchajinem tzukunik pa kachoch winaq xb’an pa k’i taq tinamit pa we Amaq’, chi la’ k’ut xechap wi loq 350 chi winaqilal rumal jalajoj k’ax kib’anom.

Sib’alaj xub’ij ri’, k’o k’iyalaj awan kunb’al, pwaqil riqom xuquje’ k’o chom tiko’nib’al rech amapola, ichaj rech coca xuquje’ marihuana porom ri’. Jeri’ k’o k’i kqajib’al xik’ach’ich’ e tulisam, rumal ri’ xq’atataj kuwach xik’ach’ich’ keqam loq awan kunb’al ri’.

Eri taqawokajnel xub’ij chi rij ri b’anoj k’ax tajin ri, are la’ “Jun nimak’ax qas kaqil uj rumal sib’alaj tajin kapaqab’ uwach man je taj jcha pa le 2019, are wa’ kub’ij che kujki’kotik ri’, eri meb’a’ilem are qas kapetisan rech ri k’ax ri’; pa konojel q’ij k’ut kojtajin che uq’atexik wari’”.

Eri kaloq’axik ri e ajchajin tinamit

Are taqim k’ut rech ya’el uchuq’ab’ ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), xmajtaj uloq’axik kuwach ri e ajchajil tinamit pa le juk’al jo’ob’ uq’ijol ri wokajilal ri’, rumal k’ut “eri uj kach’ob’o che utz usuk’umaxik wari’ pa uq’ijol ri’”, xcha’.

Eri taqawokajnel rech ri ya’olchajinem pa Amaq’, xub’ij che ri uloq’axik kuwach ri’ are xmajtaj loq pa marzo kanoq xuquje’ are la’ kaya’ pa k’utem ub’ixik pa viernes ri’.

Xuquje’ xub’ij che ri k’amal b’e Amaq’ Alejandro Giammattei kujaq uwach pa le 15 rech julio, keb’ rachoch tijob’al wa pa keb’ comisarías rech pa nimatinamit ri’ xuquje’ pa Mixco, rech kaya’ kiwa ketzuqik ri e ajchajil tinamit che ri kechakun chi la’, are wa’ rech kanimaxik runimal uwach ri Kaloq’axik kchak e Ajchajil Tinamit.

Eri ministro xub’ij ri’, che are wa’ jun chik uwach ri tijob’enik ri’, are retal ri’, eri reqa’lenel ri Disetur xuquje’ ri rech Dipafront ri k’o chik oxib’ ik’ ketajin kakitijoj kib’ che tzij ingl’es pa le IGA xuquje’ k’o jun puq chik ketajin kakitijoj kib’ che investigación criminal, ruk’ uq’atanik ri Universidad rech San Carlos rech Guatemala (Usac) ri’.

Eri taqawokajnel ri’ xub’ij che tajin uya’ik uq’ij ri upatanib’alil rech ri b’anoj chajiem xuquje’ ri yakon rachoch taq ri wokajil ajchajil tinamit; k’a te kanoq xjach ri puq kejach’ich’, xuquje’ xesuk’umax ri radiopatrullas pa le suk’ub’al ch’ich’ rech ri PNC, rech k’o jun utz ya’el chajinem q’atenik kumal e ajchajil tinamit.

Noticias Recientes