Eri PNC k’o utz b’anoj tzukunem ya’olchajinik xub’an pa oxib’ tinamit rech Tz’oloja’ ri’

Pa le waqib’ ik’ rech pa le uchak upatan ri’ K’amal b’e Amaq’ Alejandro Giammattei xb’antaj uya’ik pa jikomal kuwach ri oxib’ tinamit rech Tz’oloja’ pa taq le tinamit rech Santa Catarina Ixtahuacán, Nahualá xuquje’ Santa Lucía Utatlán, chi’ k’u ri’ xb’antaj wi ri b’anoj ya’olchajinik ri’ pa le 30 rech Mayo pa le 21 rech Junio ri’ k’o k’i taq k’aqb’alil, poq’sab’al, awan kunb’alil xuquje’ pwaqil maj pa usaqil xraqataj ri’.

Eri winaq e ajb’anol k’ax xechapataj chi’ pa le 30 rech mayo pa le waqib’ rech junio, are chi’ e k’o 30 winaq xechap loq, xuquje’ k’o 1858 ub’aq’ k’aqb’alil xraqatajik, ruk’ 16 b’ilob’al ub’aq’ k’aqb’alil ri’, ruk’ 16 chi kupkik xuquje’ raqarik k’aqb’alil ri’ xuquje’ ruk’ keb’ k’aqb’alil chik, ruk’ 255 poq’sab’al ri kakoj pa nimaq’ij, 16 k’olib’al rech poq’sab’al ri’, ruk’ pwaqil xuquje’ ch’awib’alil, tob’al q’axaltzij rech eqam, kematz’ib’ xuquje’ ruk’ jun ch’ich’ pick – up ri’.

Pa taq le q’ij 7 xuquje’ 11 rech junio e k’o 17 chi winaqil xechapatajik, k’o 4815 chi ub’aq’ k’aqb’al xraqatajik ruk’ 11 b’ilob’al rech, ruk’ sub ametralladora, 16 chi k’aqb’al, k’o 108 chi chokonsab’al rech poq’sab’al k’aqb’alil xraqatajik, ruk’ nik’aj chik, ruk’ jun ch’ich’, jun chaleco, jun dron, ruk’ k’i chi ch’awib’al ri’.

Eri winaq xechapatajik ruk’ ri jastaq maj pa usaqil xraqatajik pa le 12 pa 16 rech junio ri’ xya’taj ub’ixik kumal ri wokajil ajchajil tinamit k’o ri’ 19 chi winaqil xechap loq, 127 ub’aq’ k’aqb’alil ri’, ruk’ wuqub’ chi k’aqb’alil xaq b’anom ri’, 131 poq’sab’al k’aqb’al ri’ xuquje’ ruk’ jun kejch’ich’ xuquje’ b’elejeb’ k’olib’al q’eq’ k’o Marihuana chi upam xuquje’ ch’awib’alil ri’.

Eri PNC xuya’ utzijol che pa le 17 pa le 21 rech junio eri b’anoj tzukunem ya’olchajinik xb’antaj pa taq le tinamit rrech Tz’oloja’ xuya’ pa retal rech xechap loq keb’ winaq, rk’ 2 mil 470 ub’aq’ k’aqb’alil, ruk’ waqxaqib’ k’aqb’al chik ri k’o kupkik xuquje’ raqarik ri’, ruk’ 100 poq’sab’al, ruk’ keb’ chi ch’ich’ rech keb’inisaxik, keb’ chalecos kuq’atij ub’aq’ k’aqb’al, ruk’ k’i chi ch’awib’al, xuquje’ k’o k’i tob’alil xesax ri’ che ri kakiwajo wi kib’ ri e ajb’anol k’ax aretaq k’o b’anoj k’aqanik kakib’an chi’.

Noticias Recientes