Eri tzukunem xb’antaj pa le Rachoch Japache’ Tz’apib’al rech Puerto Barrios, pa Izabal ri’, e’are xkiq’atij jun molaj b’anol k’ax ri kakib’an k’ax itzelal k’a pa le rachoch ri japache’ tz’apib’al ri’ xuquje’ k’a kopan wi ri ub’anik k’ax k’a pa le tinamit ri’, pa le nimab’e rech Atlántico xuquje’ pa le zona 18 rech uk’u’x runimal nimatinamit Iximulew.
Are uwach taq ri b’anow ri tzukunem chajinik xb’an pa le kaq’axexik ri e 56 chi e’ajjapache’ ri xek’am b’i pa nik’aj chik rachoch ri japache’ tz’apib’al, rech xtulisax ri ja yakom chi la’ ruk’ ri awan jastaq kunb’al ri k’o q’atb’al tzij chi rij, e k’o 17 chi ch’a’web’alil xriqik ri xq’alajisax le utzijolil are rech kuya uchuq’ab’ ri tzukno’jchak ri’. Eri tzijob’el ri’ are la’ xya’taj ub’ixik pa le nim tzijolinem pa le rachoch le Ministerio rech Gobernación (MINGOB) ri’.
Eri tzukunem xb’antaj upatanexik ri’
Pa le ya’el tzijolinem pa tinamit, le ministro Marco Antonio Villeda, e rachi’lam ri jupuq rajchak ri’, xuya utzijol che pa le b’anow chak rech tzukno’jchak ri’ xq’alajisax ub’anikil kitzijol ri e’ajjapache’ ri kab’ixik e’are kakib’an k’ayin awan jastaq kunb’al, ri ch’ijom k’ax chi ke winaq xuquje’ ri b’anow taq kamisanik.
“Ruk’ wari’ kojtajin che b’anik uchajixik, rech keq’atatajik ri nik’aj b’anol k’ax rech kakib’an taq ri k’ax ri’ k’a pa japache’ tz’apib’al. Eri no’jib’al ub’anikil xaqab’an uj rech kaq’atexik nik’aj b’anol k’ax ri xk’utun pa le rachoch japache’ tz’apib’al ri’, rumal xeq’axexik pa nik’aj chik rachoch japache’ tz’apib’al pa amaq’ tinamit”, xcha’ le taqawokajnel rech ri Ya’olchajinem pa Amaq’.
Rumal ri’ eri viceministro rech Chajib’al, Roberto Solórzano, sib’alaj xub’ij che ri Amaq’ pa amaq’el kakiq’atij nik’aj molaj b’anol k’ax. “Eri b’anob’al chak kojtajin che ub’anik rech pa le kaq’atexik ri nik’aj molaj b’anol k’ax. Ma kaqaya’o ta qib’ chi kuwach ri’ ma kaqato taj ri kakib’ij ri’ man qachomanik kaqab’an kuk’ rech k’olem joremal”, xcha’.
Kamonik chak kumal taqawokajilal
Chi rij ri k’ax xb’antaj pa le k’isb’al uwach wuqq’ij ri’ pa amaq’ tinamit, le nimatat Ministro Villeda xub’ij che ri Taqawokajnem ri’ katajin che ub’anik ri jun kemonchak pa amaq’el ri’ ruk’ le Ministerio Públco (MP) rech k’o uchuq’ab’ kachukub’axik ri tzukunem tzij xuquje’ rech ub’inexik uwoq’axik ri kachapik nik’aj molaj b’anol k’ax ri’.
Xub’ij k’ut eri runimal ri b’anow taq tzukunem tzij ri’ are utaqim uq’alajisaxikuwach ri b’anow toq’inik pwaq kumal ajb’anol k’ax, ri ch’o’jib’al chi kueach nik’aj pandillas ri’, ri tzoqopin uk’axel koyowal winaq ri’ pa b’anow taq kamisanik. “Are k’awachinem naq’atal tzij le rajawaxik kab’ixik we are ucholajil pa taq le tzukunem tzij”, xcha’.
Chi rij ucholajil b’ixik le utz taq b’anow puqtzukunem, le Ministro Villeda xub’ij che xb’an 522 chi b’anow puqtzukunem, eri wokajil ajchajin tinamit xkichap loq 53 chi molaj b’anol k’ax xuquje’ e k’o 292 chi uwinaqil molaj b’anol k’ax xkichapo.
“Kojtajin k’ut che kaq’atexik ri e’ajb’anol k’ax ri’. Kojtajin che uj che ub’anik jun nimachak pa amaq’el ri’ rech kaq’atexik nik’aj molaj b’anol k’ax”, xcha’ le ministro.
Uq’atexik Awan Kunb’alil
Pa le kaq’atexik ri narcotráfico, le viceministro rech Antinarcóticos, Víctor Cruz Reynoso, xub’ij ri’ che pa le chajinem puqtzukunik ri’ xriqitajik 8,511 chi upajb’alil ri cocaína, xechap e 1,200 chi winaqil ri’ kakib’an k’ayin awan kunb’al xuquje’ k’o k’aqb’al q’aq’ kamisab’al xriqik, ruk’ ub’aq’ k’aqb’alil xuquje’ pwaq b’otolik ri’.
Eri nim taqawokajnel ri’ sib’alaj xub’ij che ri chak b’anom ri’ are la’ jun nim q’ateb’al xb’an chi re ri upwaqil nik’aj molaj b’anol k’ax, are chi’ xkiq’axe’j ri awan kunb’al ri’ pa nima’q taq eqa’n ri’.
Jeri’, sib’alaj xub’ij che ri chak tzukunem tzij ri’ ri b’enaq pa jujun taq puqtzukunem, kuya uchuq’ab’ ri tzukno’jchak, ri rech kub’an ri k’ak’ taq usoliwachib’al ri’ rech kaq’atexik ri b’anow k’ax kumal nik’aj molaj b’anol k’ax ri’, ri rech kaq’atexik che ri itzelal awan kunb’al ri’ kopan taj pa taq k’ayib’al ri’ xuquje’ rech kab’an katoik kachajixik ri winaqilal e’aj iximulew.
Le Cruz Reynoso pa k’isb’al utzij xub’ij che pa jujun riqon awan jastaq kunb’al ri’ kuq’atij uwach kipwaqil kikorte’l nik’aj molaj b’anol rech are kakikoj pa uloq’ik taq k’aqb’al ri’, ri b’anow kamisanik, ri narcotráfico ri’ ruk’ nik’aj chik b’anow k’ax.
Pa le nima tzijolinem b’ixik xuquje’ xk’oji chi’ ri k’ama b’e rech ri PNC, David Custodio Boteo; ri nimak’amal b’e ri wokaj ajchajin tinamit, a Héctor Prera, xuquje’ ri nimak’amal b’e rech ri Wokajil Japache’ Tz’apib’al, a Jorge López Dellachiessa.
