Eri Quinto Viceministerio xuya utzijol ri e chapom chik xuquje’ ri awan kunb’al porom chik

Pa le nab’e taq tzijolinem kab’an ri’ pa le Ministerio rech Gobernación (Mingob), we q’ij kamik, eri quinto viceministerio, Fernando Manolo Rodas, xuya utzijol ri awan kunb’al riqom, ri tiko’nib’al awan kunb’al chupisam uwach, ri uqajib’al xik’ach’ich’ tulisam ri’, ri uq’axexik ri b’anob’al awan kunb’al xuquje’ ri winaq e chapom chi b’i rech xetaq pa q’atb’al tzij pa nimatinamit naj.

Eri b’anoj chakunem ri’ are la’ xtaq ub’anik rumal ri Wokom Taqawokajilal rech Iximulew xuquje’ rumal ri’ Ministerio rech Gobernación (Mingob) pa utaqanik ri Quinto Viceministerio ri’.

Eri viceministro Rodas xuya utzijol chi k’o 869 chi uwinaqil ri narcotráfico e chapom chik xuquje’ k’o oxib’ nimaja rech b’anob’al awan kunb’al tulisam ri’; xuquje’ xub’ij: “Eri b’anoj chakunem ri’ are la’ k’o nim pwaqil xresaj uchuq’ab’ pa kq’ab’ ri narcotráfico ri’, rumal ri’ riqom chik Q773 mil 149 millones chi pwaqil ri’, are rajil k’ayin awan kunb’al riqom, poron awan kunb’al, k’o jastaq riqom, ch’ich’, k’aqb’al riqom. K’o pwaq rech aj iximulew xuquje’ kaxlan pwaq riqom ri’.

Xuquje’ xporox k’i taq utiko’nib’al coca, amapola xuquje’ marihuana, eri rajil are Q1201millones 873 mil 340” ri’.

Xuquje’ xya’taj utzijol chi e k’o kajlajuj chi winaqil rech ketaq pa pache’ q’atb’al tzij pa Estados Unidos e chapom chik e are wari’: a Rodolfo Cifuentes, a Wilfido Herrera, a Ángelo Alpírez, a Anderson Rizzo, a Heder Rivas, a Otto Godoy, a Romeo García, a Rudy Grijalva, a Christian Morales, a Roberto de León, a Mario Castro, a Melencio Rodríguez, a Juan Ortiz xuquje’ a Juan Cortez ri’.

Eri ajpatanel ri’ xub’ij chi q’axem chik 534.524 nima’q taq eqa’n rech b’anob’al awan kunb’al rech te k’u ri’ kaporox pa le Complejo rech Precursores xuquje’ Sustancias Químicas k’o pa le Finca Estanzuela, San José Del Golfo, Iximulew. Xuquje’ xporox ri’ 803.15 chi nima’q eqa’n rech b’anob’al awan kunb’al.

A k’isb’al, sib’alaj xuya utzijol chi k’o wajxaqib’ awam kqajib’al xik’ach’ich’ tulisam chik ruk’ wa’ xya’taj uchuq’ab’ ri chajinem cho kaj ri’.

Noticias Recientes