Eri Viceministro Antinarcótico xub’an uk’utik chi ke ri chomanel centroamericanas chi rij ukojik ri Porob’al Uk’u’x Awam Kunb’alil ri’

 

Eri wokaj chomanelab’ rech Honduras xuquje’ Costa Rica k’o jun kopanik xkib’an pa le Nimalaj Rachoch rech Precursores Químicos k’o pa le Finca Estanzuela y Navajas, pa San José del Golfo, rech ri Quinto Viceministerio Antinarcótico chi’ k’u ri’ k’o wi ri Nab’e Porob’al Awam Kunb’alil rech Centro América ri’.

Pa le keb’ik ri’ xek’ul apan kumal rajchak ri Unidad Especial Antinarcótica (UNESA) rech ri Quinto Viceministerio rech Gobernación xuquje’ ri Subdirección General rech Análisis rech Información Antinarcótica (SGAIA) ri’ rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) ri xkiya’ loq utzijob’exik jas kub’an ri Iximulew ri’ rech uporoxik uwach ri Uk’u’x Awam Kunb’alil che ri kakoj pa el b’anoj awam kunb’alil kumal ri narcotráfico ri’.

Eri Porob’al ri’ are xya’taj loq xuquje’ xkoj ri’ pa le junab’ 2017 rumal ri Sección rech Asuntos Antinarcóticos xuquje’ Kojb’al rech ri Taqanik ub’i’ (INL) rech ri Embajada rech Estados Unidos, rumal le rajawaxik che ri amaq’il ri’ rumal man k’ot uno’jchakub’al rech kukoj ri’ pa le uporoxik rech usachik uwach ri oxib’ mil nim upajb’alil ri’ (TM) rech uk’u’x b’anol awam kunb’alil che ri kolom ri’, xcha’ ri Reginald Tillery q’atb’altzij rech ri INL ri’.

xuquje’ rech pa le 2020 pa ronojel ri’ k’o 89 TM kaporox ri’; rech uk’u’x b’anol awam kunb’alil jacha’ ri Fenilacetato rech Etilo, ri Metilamina, ri Soda Cáustica xuquje’ Ácido Sulfúrico ruk’ nik’aj chik. Are wa’ qas xpe pa tinamit China xuquje’ India.

We chanim pa le kajib’ uk’olib’alil k’o pa Puerto Quetzal, pa Santo Tomas de Castilla, pa Finca Estanzuela pa San José del Golfo xuquje’ pa Mazatenango, Suchitepéquez ri’, chi’ keraqataj e kolom keb’ mil 385 TM rech jalajoj uwach uk’u’x rech b’anob’al awam kunb’alil ri’, rumal ri’ pa le junab’ 2020 chomam chik kaporoxik kachupisax uwach ri’ 500 TM ri’.

Eri xub’ij ri Nidian Espinal rech ri Dirección rech Inteligencia rech ri Área rech Precursores Químicos rech Honduras ri’, we chanim junam ri’ uwach ri k’axk’onik ri’ k’o chi’ xuquje’ eri e are ri’ man k’ot jun porob’al rech chupsib’al uwach ri uk’u’x b’anob’al awam kunb’alil kuk’ ri’ rumal ri’ xe’opan loq chi’ pa amaq’ rech xpe che reta’maxik ri jun cholchak ri’, rech kekowin kakikoj ri porob’al kuk’, jacha’ ri taqanik xuquje’ retab’al b’anoj pa kanimatinamit ri’, rumal k’ut xkilo che k’o upatan ub’anom chik pa we Iximulew ri’ pa le usachik uwach ri uk’ux’ b’anob’al awam kunb’alil ri’.

Pa le tijowchuq’ab’ chak rech pa le junab’ 2020 are chomatal chik sib’alaj k’o b’anoj ya’olchajinik kab’an pa le Nimaja Uk’olib’al ri’ rech kayak jun nimatz’aq chi rij ri’, ruk’ uk’olib’al ya’olchajinik pa rokib’alil, xuquje’ ruk’ jun nimaja rech b’anoj chakunb’al ri’, xuquje’ rech ukojik ri no’jchakub’alil chi’, ruk’ esal rachib’al ya’olchajinem chi’, ruk’ uq’aq’ uk’amq’aq’nil ri’ xuquje’ uwi ri nimaja che ri karaqataj wi ri porob’al chi upam ri’.

Noticias Recientes